Švedski premijer Goran Persson upozorio je da bi sjevernoeuropski plinovod mogao poremetiti ravnotežu morskog dna, gdje možda ima i mina zaostalih iz Drugog svjetskog rata, prenosi britanski dnevni list The Independent
"Kod gradnje jednog tako ogromnog plinovoda na dnu Baltičkog mora, poremeti se sedimentacija dna mora, gdje ima i mina, raznih otrova i drugog otpada koji se tamo taložio desetljećima", kazao je Persson. "Time se stvara opasnost od velikog utjecaja na okoliš povrh svih ostalih ekoloških problema koje Baltičko more ima", dodao je.
Organizacija Greenpeace Rusija također je upozorila na opasnosti od remećenja ravnoteže dna mora, prošaranog njemačkim kemijskim oružjem iz Drugog svjetskog rata koje je tamo odbacio Sovjetski savez.
Gradnju plinovoda dugog 1.200 kilometara, čije se otvaranje planira za 2010, dogovorili su ruski čelnik Vladimir Putin i njegov njemački kolega Gerhard Schroeder, koji je sada član uprave tvrtke Sjevernoeuropskog plinovoda.
Dok je 51-postotni udjel u plinovodu u rukama ruskog Gazproma, koji već pokriva oko četvrtine europskih potreba za energijom, po 24,5 posto udjela pripada njemačkim tvrtkama E.ON i BASF. Plinovod će se protezati od ruskog Sankt Petersburga, kroz Baltičko more, do Greifswalda u Njemačkoj.
Planirana ruta kojom bi prolazio plinovod također je izvor zabrinutosti, iako nešto drukčije - političke - prirode. Naime, plinovod predviđa zaobilaženje država koje bi mogle imati problematične odnose s Moskvom - Poljske, baltičkih država i Ukrajine. Varšava i Vilnius već su izrazili protivljenje planiranoj ruti plinovoda.
I Europska je komisija izrazila protivljenje tom rusko-njemačkom sporazumu. Europski povjerenik za energetiku Andris Piebalgs u svibnju je istakao kako ne smije postojati situacija u kojoj jedan partner odlučuje o projektu koji nije prihvatljiv drugima, bez da se o tome s njima dogovori.