Tečaj eura porastao u tome razdoblju prema dolaru 0,9 posto, na 1,2873 dolara, a tijekom trgovanja je dosegnuo i 1,29 dolara - najvišu razinu od 6. lipnja. Zelena valuta oslabila je za 0,7 posto i prema švicarskom franku, na 1,2233 franaka. Prema jenu spustila se blagih 0,2 posto, na 114,4 jena.
ECB je u četvrtak podigao ključnu kamatnu stopu u eurozoni za četvrtinu postotnog boda, na 3,0 posto, što je potaknulo kupovine europske valute. Očekuje se da će do kraja godine ona dosegnuti i 3,25 ili čak 3,5 posto.
Ipak, euro se pomalo muči zadržati stečene pozicije. Podatak o industrijskoj aktivnosti u eurozoni pokazao je usporavanje rasta u srpnju. Indeks industrijske aktivnosti smanjen je s lipanjskih 57,7 na 57,4 indeksna boda u lipnju. "Taj podatak iz eurozone prvi je znak da je gospodarstvo prošlo vrh poslovnog ciklusa i da stopa rasta usporava. Ipak, tržište još očekuje rast kamatnih stopa u eurozoni", ustvrdio je Mitul Kotecha, čelnik istraživanja pri Calyonu.
Izvješće američke vlade o potrošnji pokazalo je u utorak porast ključnog pokazatelja o inflaciji u lipnju, a zasebno izvješće o industrijskoj aktivnosti pokazalo je također snažan rast. No, potkraj tjedna podatak o 113.000 otvorenih novih radnih mjesta u srpnju u američkom gospodarstvu razočarao je tržišne sudionike, koji su očekivali da će njihova brojka dosegnuti 145.000.
Stoga neki trgovci tvrde da bi dolar mogao dodatno oslabiti, posebno ako američka središnja banka idućega tjedna odluči uzeti predah u svojem dvogodišnjem ciklusu zaoštravanja monetarne politike, tijekom koje je postupno podigla ključnu kamatnu stopu na 5,25 posto."Dolar bi mogao započeti produljeno razdoblje slabosti, obzirom da najveći poticaj njegovu rastu, podizanje kamatnih stopa, sada nestaje s horizonta ulagača", rekao je Boris Schlossberg, analitičar FX Capital Marketsa.
Britanska funta, pak, dobila je snažan poticaj nakon iznenadne odluke britanske središnje banke u četvrtak o podizanju ključne kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, na 4,75 posto. Blagi poticaj dala joj je i objava talijanske središnje banke da je smanjila svoje dolarske devizne rezerve te četvrtinu ukupnih rezervi pretočila u funte. Ta je banka smanjila svoje devizne rezerve u dolarima sa 84 na 63 posto, prateći tako globalni trend, te povećala rezerve u funtama na 25 posto (s nula posto u 2004), te srezala rezerve u japanskim jenima. Ukupne devizne rezerve Bank of Italy na kraju prve polovine 2006. iznosile su 61,2 milijarde eura. To sve rezultiralo je skokom vrijednosti funte u proteklih tjedan dana za 2,4 posto prema dolaru, na 1,9076 dolara.
Inače, po podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), do kraja ožujka ove godine globalne rezerve središnjih banaka iznosile su ukupno 4.347 milijarde američkih dolara, što pokazuje da su se više nego udvostručile u svega dvije godine. U dolarima je 66 posto globalnih deviznih rezervi, dok je 25 posto alocirano u eurima, u usporedbi sa 71 odnosno 14 posto u vrijeme lansiranja jedinstvene europske valute 1999. Podaci MMF-a također su pokazali da britanska funta postupno istiskuje jen na mjestu treće svjetske valute u kojoj se najviše drže devizne rezerve.