U nazočnosti oko 250 izbjeglih Srba iz Hrvatske, te obitelji stradalih u vojno-redarstvenoj akciji, na skupu je pročitana spomenuta rezolucija u kojoj se, među ostalim, zahtijeva da "službena Hrvatska u cilju trajnog mira, pomirbe i suživota, objavi istinu o 'Oluji'".
Navodi se da je u toj akciji, ubijeno ili nestalo 1.960 Srba, a protjerano više od 200.000 te da je "u nastavku vojne operacije, na području međunarodno priznate BiH, u Bosanskoj
Krajini, ubijeno 655 i protjerano 125.000 Srbija, pretežito civila".
"Zahtijevamo da se nasilje nad životom i službeno u Haškom tribunalu proglasi genocidom i da se osude sva ubojstva civila", navodi se u rezoluciji.
Od Hrvatske se nadalje zahtijeva uređenje mirovinskog, stanarskog i drugih prava izbjeglih i prognanih Srba.
Dio okupljenih je tijekom prosvjedne šetnje i na samom skupu nosio je veliki natpis na kojemu je pisalo "Zločin bez kazne, 'Olujom' do NDH ", a na pozornici na kojoj je pročitana rezolucija pisalo je "Krajišnici su žrtve genocida" i " 'Oluja' još traje".
Okupljeni su se mirno razišli, a skup i prosvjednu šetnju pratilo je jako policijsko osiguranje.
Tijekom prijepodneva u crkvi svetog Marka u Beogradu održana je misa zadušnica za žrtve "Oluje" kojoj su nazočili i srbijanski predsjednik Boris Tadić i premijer Vojislav Koštunica te gotovo cijela srbijanska vlada.
U povodu 11. obljetnice "Oluje" predsjednik Srbije Boris Tadić je izjavio da se pogrom nad Srbima nikada ne smije zaboraviti uz stalno podsjećanje da svi koji su počinili zločin moraju odgovarati pred licem pravde.
"Radi bolje budućnosti i Hrvatska i Srbija moraju rješavati na učinkovitiji način pitanje prognanih Srba", rekao je Tadić. Dodao je da je to prioritetna zadaća i predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića i premijera Ive Sanadera, kao i njegova i premijera Vojislava Koštunice.
Tadić je naglasio i da se Srbima-povratnicima mora pružiti sigurnost, pravo na zapošljavanje i sva prava da žive i rade kao ravnopravni građani Hrvatske.
U pisanoj izjavi premijer Koštunica je govorio o "Oluji" kao o "velikom i nekažnjenom zločinu" koji se ne smije zaboraviti.
"Kada se pod prijetnjom uništenja protjera cijeli jedan narod, jasno je da se najvećim dijelom posljedice takve velike tragedije nikada ne mogu ispraviti. Moramo tražiti put kako da se umanji ta nepravda i zato je danas naša obveza neprestano raditi da se omogući povratak prognanika kućama i da im se zajamče puna sigurnost i poštivanje ljudskih prava", poručio je Koštunica.