HINA - Financijski servis
Nastavi li se dosadašnji trend rasta imovine obveznih mirovinskih fondova (OMF), oni će krajem ove godine upravljati s oko 16 milijardi kuna imovine, odnosno njihova bi imovina u 2006. mogla porasti za oko 4,4 milijarde kuna, a 2007. za još 5 milijardi kuna, što ih svrstava među najveće domaće institucionalne investitore, ocjena je iz posebnog priloga o mirovinskim fondovima mjesečnika Banka.
Imovina OMF-ova svake godine raste sve više, pa su tako krajem 2002. godine, kao prve godine poslovanja, fondovi upravljali s 2 milijarde kuna, dok je slijedeće godine imovina povećana za 2,64 mlrd kuna.
Rast u 2004. iznosio je pak 3,24 milijarde kuna, a lani je neto imovina fondova povećana za 3,8 milijardi kuna, na ukupno 11,7 milijardi kuna.
Stoga u Banci rast imovine OMF-ova u ovoj godini za 4,4 milijarde kuna, a u 2007. za 5 milijardi kuna ocjenjuju kao "realnu opciju".
Prinosi mirovinskih fondova u prvih šest ovogodišnjih mjeseci bili su relativno niski te su se kretali od minus 0,18 posto za RBA fond, do 2,75 posto za Erste Plavi mirovinski fond.
Iako nominalno gledano 2,75 posto nije loš polugodišnji prinos, uzme li se u obzir godišnja inflacija, za koju se očekuje da će biti od 3 do 4 posto, "očekivani nominalni godišnji prinos od pet ili šest postotaka ne zvuči baš impresivno", kažu u Banci.
Dodaju kako bi se "realni prinos fondova mogao kretati između 1 i 2 posto, što nije zabrinjavajuće, ali nije niti 2 do 3 posto, koliko su obično fond menadžeri spremni, konzervativno, priznati da bi realni godišnji prinosi trebali biti".
U Banci ocjenjuju i kako razlog za ipak dobre rezultate mirovinskih fondova u prvih šest ovogodišnjih mjeseci "dolazi s Islanda".
Naime, pad vrijednosti obveznica snažno je snizio prinose OMF-ova u prvom dijelu godine i da u njihovim portfeljima nije bila dionica Plive prinosi bili bi još niži. Kako je Actavis započeo priču o preuzimanju Plive, što je dovelo do udvostručavanja vrijednosti njezine dionice u nekoliko mjeseci, mirovinski fondovi, kojima je Pliva bila jedna od rijetkih u koje su mogli ulagati svoje prinose, uvelike mogu zahvaliti islandskoj kompaniji.
U Banci stoga ocjenjuju da će priča o "posrnulim" prinosima u prvom dijelu godine dobro poslužiti fondovima pri argumentiranju promjena zakona, koje se očekuju do kraja godine, a koje se među ostalim odnose na liberalizaciju ulaganja fondova.
Preuzimanjem Plive, naime, postoji mogućnost da vrlo malo njezinih dionica ostane u slobodnoj trgovini ili da u potpunosti budu povučene s tržišta.
Osim toga, procjenjuju u Banci, lako se može dogoditi da javna ponuda Ininih dionica dođe na red nakon završetka preuzimanja Plive, pa je pitanje u koje će domaće dionice u međuvremenu ulagati mirovinski fondovi.