Prošlo izdanje "Atlasa svijeta" pojavilo se 1988., u osvit krupnih političkih promjena, a budući da se većina tih promjena dogodila u Europi, kako napominje glavni urednik novog izdanja Mladen Klemenčić, Leksikografski je zavod privremeno premostio tu prazninu objavivši 1997. "Atlas Europe".
Ravnatelj Leksikografskoga zavoda Vlaho Bogišić novi atlas smatra izvornim hrvatskim proizvodom, koji je poseban po tome što je atlas i enciklopedija država, i kao takav među rijetkim izdanjima u svijetu, što nije nezanemarivo u vrijeme sve zaoštrenije konkurencije u tom dijelu nakladništva koje je ušlo u Hrvatsku.
Po njegovim riječima jako je važno da se vidi u današnjem svijetu naša slika toga svijeta, s našim podatcima, našim razumijevanjem karata, povijesti i natuknica pojedine zemlje, njezine pripadnosti, položaja, odnosa, kriza i t.d.
Klemenčić napominje kako je struktura "Atlasa" standardna. Osim zemljovida i kazala naziva koji su u drugom dijelu, to leksikografsko djelo donosi u prvom dijelu, većem po broju stranica, enciklopedijski prikaz svih država svijeta i pripadajućih ovisnih područja. Svi sadržaji, tekstovi i ilustracije su potpuno novi, napominje glavni urednik.
Prva je cjelina pregled 193 neovisnih država i nekoliko nesamostalnih područja. Započinje kratkim uvodom i opisom političkih zemljovida svijeta i Ujedinjenih naroda. Prikazi država po kontinentima sastoje se općih podataka, opisa grba i zastave sa slikama te pregleda prirodnih obilježja, stanovništva, gospodarskih pokazatelja i sažete povijesti. Svaki prikaz uključuje i fizički zemljovid, prikaz upravnog ustrojstva te fotografije.
Enciklopedijski prikaz obuhvaća oko 27.000 redaka teksta i dvjestotinjak tablica, po 400 tematskih zemljovida i odabranih ilustracija.
Dosadašnja izdanja "Atlasa svijeta", uz Opću enciklopediju, najprodavanije su knjige Leksikografskoga zavoda.
Prvo izdanje "Atlasa svijeta", koje su uredili Otto Opitz i Petar Mardešić, objavljeno 1961., obuhvaćalo je 123 neovisne države.