Predloženi je zakon naišao na žestoko protivljenje oporbenjaka IDS-ovca Damira Kajina, koji je uvjeren da je riječ o političkom inženjeringu, odnosno da granice općina Vlada kroji u skladu s HDZ-ovim interesima.
HDZ-ovci, međutim, odgovaraju da nije riječ o političkom inženjeringu, nego o volji građana na terenu.
Dragutin Lesar (HNS) smatra da bi o osnivanju novih općina građani morali odlučivati referendumom.
Protiv Vladina prijedloga izjasnio se i HDZ-ovac Niko Rebić, koji je upozorio da je Hrvatska, s više od 550 jedinica lokalne samouprave, svojevrstan rekorder.
Upozorio je da će dio općina čije se osnivanje predlaže, iz jedinica lokalne samouprave kojima sada pripadaju odnijeti i snažne gospodarske subjekte, zbog čega će općine kojima su ranije pripadale ostati bez novca za vlastitu infrastrukturu.
Njegovo izlaganje oporbenjaci su popratili pljeskom i prijedlozima da prijeđe u druge stranke, na što je Rebić odgovorio da je, za razliku od njihovih stranaka, HDZ demokratska stranka, čiji zastupnici mogu iznositi vlastite stavove.
Raspravu o toj točki zastupnici će nastaviti sutra.
Sabor je u hitnom postupku raspravio i prijedlog izmjena Zakona o poticajima u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, na temelju kojih bi se poticaji trebali uskladiti sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU.
Predloženim izmjenama će se, po riječima ministra poljoprivrede Petra Čobankovića, omogućiti daljnje restrukturiranje sustava potpora, posebno u stočarstvu.
Čobanković je istaknuo da se najvažnije izmjene odnose na povećanje poticaja za pšenicu s 1.650 kuna na 2.250 kuna po hektaru.
Uvode se poticaji za uzgoj krava dojilja kombiniranih pasmina, u iznosu od 100 kuna, potporom od 1.800 kuna stimulirat će se tov domaće junadi, a u sustav poticaja uključuje se i prerada školjkaša.
Oporbeni zastupnici u raspravi su upozorili da poticaji rastu iz godine u godinu, a da se njihov učinak u poljoprivredi ne osjeti. Uvjereni su da Vlada predloženim zakonom kupuje mir sa seljačkim udrugama.
Ministarstvu poljoprivrede oporba spočitava da kasni s izradom zelenog izvješća, koje bi trebalo dati jasnu sliku stanja u poljoprivredi, na temelju koje bi se poticale ekonomski isplative kulture.
Zastupnici su podržali Ugovor o jamstvu između Vlade i Europske investicijske banke (EIB), za kredit od 210 milijuna eura, kojim će EIB sufinancirati izgradnju drugog kolnika na preostalih 44 kilometra autoceste Rijeka-Zagreb.
Zajam je ugovoren na 25 godina, s pet godina počeka i uz fiksnu kamatu od 3,85 posto.