Otvarajući dionicu suvremene četverotračne prometnice, premijer Sanader je istaknuo kako mu je veliko zadovoljstvo gledati kamione i automobile koji neometano prolaze cestom koja je do rekonstrukcije bila jedno od najgorih uskih prometnih grla u Hrvatskoj.
Dodao je da taj simbolički čin otvorenja znači mnogo više, da je to početak rješavanja onih prometnih problema koje bi Hrvatska bila riješila da je bila samostalna i slobodna država.
Podsjetio je kako je prije nekoliko dana na Bajakovu otvorena i posljednja 30 kilometara duga dionica autoceste od Bregane preko Zagreba do granice sa Srbijom. Usprkos nametnutom ratu u kojemu smo pobijedili, i obnovi, kako je rekao, smogli smo snage i novca uhvatiti priključak s razvijenim svijetom i upustiti se u izgradnju mreže autocesta.
Ova je Vlada dokazala da se može smanjiti i deficit i nastaviti izgradnja cestovne infrastrukture premda su joj, kako je rekao, prethodnici poručivali da ne dira u deficit jer se njime financira cestogradnja. "Uspjeli smo i prvi put u 15 godina novije hrvatske povijesti smanjili deficit", izjavio je.
Kad je riječ o pelješkome mostu, Sanader je poručio da je taj most potreban i da nije u konkurenciji s autocestom koja će se, u dogovoru s BiH, graditi kroz Neum, dodajući kako su te dvije prometnice kompatibilne.
"Most kopno - Pelješac potreban je da bi se povezala Hrvatska, izbjeglo prelažanje granice na putu do Dubrovnika, revitalizirao Pelješac i otoci te krajevi koji mu gravitiraju", rekao je predsjednik Vlade, pozivajući pritom da prestane politizacija tog pitanja. Pri gradnji mosta, poručio je, poštivat će se i pravo Hrvatske da poveže svoj teritorij i pravo BiH na slobodan prolaz morem.
Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta rekao je da je ovoga lipnja u odnosu prema prošlogodišnjemu promet autocestom Split-Zagreb povećan čak 36 posto, u čemu se ogleda važnost te autoceste u gospodarstvu i turizmu, koji ima oko šest posto bolje rezultate nego lani.
Hrvatska je do sada izgradila 1070 kilometara autocesta, a samo posljednje dvije i pol godine oko 300 kilometara. No, za razliku od prošle, ova Vlada gradi i mrežu pristupnih cesta, poput ceste od Solina do Sinja i brze ceste Trogir-Omiš, istaknuo je Kalmeta, najavljujući da će uskoro doći na red i riječka obilaznica. Usto, dodao je, ova je Vlada za cestogradnju namijenila 30 posto više novca iz proračuna.
Najavio je i gradnju tunela kroz Kozjak, koji će omogućiti 15 kilometara kraću spojnicu autoceste sa Splitom, preko čvorišta Vučevice u Kaštelanskoj zagori.
Kalmeta je rekao kako će država na sebe preuzeti izgradnju tunela kroz Biokovo, koji bi Makarsko primorje spojio sa Zabiokovljem, jer, dodao je, koncesionar očito ima problema zbog kojih taj tunel ne može dovršiti.
Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Stjepko Boban rekao je da je današnjim otvorenjem dionice brze ceste Solin-Klis-Sinj, od čvora Grlo do čvora Podi, dužine 20-ak kilometara sa spojnim cestama, dovršena prva faza njezine izgradnje.
Rekonstrukcija i izgradnja predviđaju proširenje ceste od Klisa do Dugopolja u četverotračnu brzu cestu te dogradnju trotračne brze ceste od Solina do Klisa na kojoj se probijaju dvije nove tunelske cijevi i, na nekim mjestima, dograđuje jedan - zapadni trak. Izgradnja bi trebala biti dovršena do kraja ove ili početkom iduće godine, a gradit će se deset vijadukata, četiri tunela i podvožnjak u čvoru Mravince. Usto, od Dugopolja do Dicma, prema Sinju, u dužini od dva kilometra, cesta će se također proširiti u brzu četverotračnu.