To su ocjene iz studije 'Analiza hrvatske ICT industrije 1999-2004', analitičke kuće IDC, izrađene za Hrvatsku udrugu poslodavaca (HUP) na temelju službenih podataka o poslovanju hrvatskih ICT tvrtki.
Studija je predstavljena danas na HUP-ovom skupu o stanju ICT-a u Hrvatskoj.
Hrvatski ICT sektor je usitnjen, poduzećima nedostaje financijska snaga, a većina njih orijentirana je na preprodaju, ponudu osnovnih usluga, sklapanje računala i razvoj softvera za lokalne klijente, kaže se u studiji. Rijetke tvrtke, dodaje se, sklopile su partnerstva s globalnim "igračima", koji nisu izravno ušli u Hrvatsku.
U telekomunikacijskom sektoru, naprotiv, rast potražnje za uslugama i prilika za ostvarivanjem značajnog profita potaknule su izravna strana ulaganja od 2,5 milijardi dolara. Takav razvoj događaja, kaže se u studiji, doveo je do toga da je u 2004. godini u Hrvatskoj bilo samo osam ICT tvrtki s više od 200 zaposlenih i sve su telekomunikacijske. One generiraju 63 posto ukupnog godišnjeg prihoda hrvatske ICT industrije i 81 posto dodane vrijednosti.
Prema podacima iz studije, ukupni prihod ICT-a u Hrvatskoj tijekom 2004. godine iznosio je 27,4 milijardi kuna. Ostvarilo ga je 1.415 tvrtki sa 23.763 zaposlenih. Doprinos IT industrije u ukupnom prihodu iznosio je 32 posto, a telekomunikacija 68 posto.
Ukupni prihod hrvatskog ICT-a od 1999. do 2004. godine, rastao je prema podacima IDC-a po prosječnoj godišnjoj stopi od 18,4 posto, a broj zaposlenih stopom od 3,4 posto.
Mjesto ICT-a u ukupnoj nacionalnoj ekonomiji, oslikano je podacima prema kojim su ICT tvrtke generirale 5,7 posto ukupnog prihoda svih poduzeća, zapošljavale 4,7 posto zaposlenih, u izvozu sudjelovale sa 2,4, a u uvozu sa 4,7 posto. Hrvatski izvoz ICT opreme i usluga u 2004. dosegao je 420,34 milijuna dolara, a uvoz 955,5 milijuna dolara.
Studija IDC-a otkriva da Hrvatska slabo stoji u usporedbi s odabranim zemljama u kategoriji računalnih i srodnih djelatnosti. Općenito se može reći, tvrde autori studije, da je Hrvatska u rangu s Rumunjskom i Bugarskom, a zaostaje za drugim bivšim socijalističkim zemljama, uz izuzetak telekomunikacijskih usluga. No, po prihodu prema zaposlenom odnosno produktivnosti, Hrvatska se s 82,3 tisuće eura prihoda po zaposlenom u 2004., nalazi ispred svih zemalja srednje i istočne Europe, osim Slovenije.