ZAGREB - Hrvatska se priključila zemljama koje su i službeno osudile komunističke zločine - Hrvatski sabor jučer donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih za totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990. te Deklaraciju o Oluji što su ih predložili Slaven Letica (NZ) i Kluba HSP-a, odnosno sam Letica. U Deklaraciji o osudi komunističkih zločina ističe se, uz ostalo, da pad totalitarnih komunističkih režima nisu uvijek pratile istrage zločina koje su ti režimi počinili, počinitelji nisu izvedeni pred sud međunarodne zajednice, što za posljedicu ima vrlo nisku svijest javnosti o zločinima koje su ti režimi počinili. U Deklaraciji se izražava i uvjerenje da su znanje i svijest ljudi o povijesnim zbivanjima jedan od preduvjeta da se izbjegnu slični zločini u budućnosti. Ističe se također da osuda zločina totalitaritarnog komunizma koje sadrži Rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, obvezuje i Hrvatski sabor na osudu svakoga i svih zločina koji su u ime totalitarnog komunizma počinjeni nad građanima Hrvatske i Hrvatima u zemlji i svijetu. Sabor smatra da upravo on treba postati ključna nacionalna institucija za osudu zločina jugoslavenskog i hrvatskog totalitarnog komunizma, a da se sustavnim istraživanjem povijesti tih zločina trebaju baviti znanstvene i pravosudne institucije.
Akcija Oluja bila je pobjednička i odlučujuća, a ta se vojno-redarstvena akcija mora shvatiti i kao međunarodna saveznička ratna operacija, ističe se u Deklaraciji o Oluji. Svrha i istinski cilj Oluje bili su oslobađanje okupiranog hrvatskog teritorija, akcija je pripremljena i provedena uz poštivanje svih odredbi međunarodnoga ratnog, humanitarnog i civilnog prava i poštivanje svih međunarodno prihvaćenih obveza. Oluja je bila tzv. odlučujuća bitka, ne samo za rat u Hrvatskoj, već i za završetak rata u BiH. Obveza je Hrvatskog sabora, hrvatske stručne javnosti, znanstvenih i obrazovnih ustanova i medija da tu akciju pretvore u bitku koja se ne smije i neće zaboraviti, stoji, uz ostalo, u Deklaraciji.
LIPOVAC - Predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader izjavio je kako je cijena Plivinih dionica izuzetno važan, ali ne i najvažniji kriterij u privatizaciji te tvrtke. "Za nas je puno važnije da se sačuvaju postojeća radna mjesta u Plivi te da Pliva ostane kao prepoznatljiv brand na europskom i svjetskom tržištu", rekao je jučer premijer Sanader na pitanje novinara da komentira ponude za kupnju tog hrvatskog farmaceutskog proizvođača. Prema njegovim riječima, za Vladu je od toga hoće li netko ponuditi 10 kuna više ili manje za dionice Plive, puno važnija zainteresiranost ponuđača da investira u daljnji razvoj Plive. "To bi za nas bio najvažniji razlog da se upravo tom ponuđaču prodaju dionice", istaknuo je premijer je Sanader.
ZAGREB - Hrvatski je bankarski sustav i u 2005. godini nastavio pozitivne trendove započete prije nekoliko godina, odnosno hrvatsko je bankarstvo vodeće u tranzicijskom krugu prema stupnju financijskog posredovanja (118 posto), prema udjelu kredita u bruto domaćem proizvodu (62 posto) te prema udjelu depozita gospodarstva i stanovništva u društvenom proizvodu i drugim relevantnim mjerilima. Ocijenio je to neovisni ekonomski stručnjak Žarko Primorac na jučerašnjem predstavljanju posebnog izdanja poslovno-financijskog tjednika Privredni vjesnik i Hrvatske gospodarske komore (HGK) "Banke - Hrvatska i svijet". Banke u Hrvatskoj među najprofitabilnijima su u regiji, nude vrlo raznovrsne kombinacije financijskih proizvoda i prema veličini pripadaju samom vrhu bankarske industrije u ovom dijelu svijeta, kazao je. Tako se primjerice šest hrvatskih banaka nalazi u grupi 50 najvećih u tranzicijskim zemljama, premda je ukupan broj banaka u toj regiji veći od 2000. Bankarski sektor visoko je koncentriran, a vodeća grupa od šest banaka kontrolira oko 82 posto aktive, 77 posto ukupnog kapitala, ostvaruje preko 85 posto dobiti, zapošljava više od 71 posto radnika i ostvaruje udio od oko 80 posto u kreditima i štednji.
ZAGREB - Hrvatski sabor donio je jučer zakone na temelju kojih će se osnovati Zaklada hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata te Fond za stipendiranje branitelja i njihove djece. Slijedom tih zakona 60 posto od trećine neto dobiti Fonda hrvatskih branitelja namijenjenih za razvojne, socijalne i humanitarne mjere, usmjerit će se u Zakladu, a preostalih 40 posto u Fond za stipendiranje. Trećina dividende od braniteljskih dionica prošle je godine iznosila oko 45 milijuna kuna. Novcem iz Zaklade financirat će se poboljšanje statusa branitelja, a iz Fonda će se pomagati braniteljima i njihovoj djeci na srednjoškolskom, dodiplomskom ili poslijediplomskom školovanju.
ZAGREB - Zahtjev za građevinskom dozvolom od danas mora biti u skladu s novim Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Taj je pravilnik stupio na snagu 31. prosinca 2005., a od danas je u obveznoj primjeni budući mu je šestomjesečni prijelazni rok istekao 30. lipnja ove godine. Novi pravilnik odnosi se na pristupačnost građevina za sve vrste invalidnih osoba, odnosno za osobe u kolicima, ali i za slijepe i gluhe, izvijestio je voditelj Uprave za graditeljstvo Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Lino Fučić. Pravilnikom će se u svim zgradama javne namjene morati osigurati pristup, kretanje, boravak i rad osoba s invaliditetom do 31. prosinca 2007. U protivnom, slijedi prekršaj po Zakonu o gradnji.
LIPOVAC - Hrvatske autoceste (HAC) pustile su sinoć u 19 sati promet sjevernim trakom jučer otvorene dionice autoceste A3 Bregana-Zagreb-Lipovac od Županje do Lipovca. Dionicu autoceste A3 Županja-Lipovac u promet je , uz prigodnu svečanost, pustio predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader, označivši na taj način završetak u cijelosti izgradnje 307 kilometara duge autoceste A3 Bregana-Zagreb-Lipovac, čija je gradnja trajala 29 godina. Autocesta A3 Bregana-Zagreb-Lipovac dio je X. transeuropskog koridora, koji spaja zapadnu s jugoistočnom Europom i Bliskim istokom. Prema podatcima HAC-a, autocesta A3 jedna je od najprometnijih hrvatskih autocesta kojom je u 2005. godini prošlo 11 milijuna vozila dok je njezinim korištenjem ostvaren prihod u iznosu 650 milijuna kuna.
ZAGREB - U Puli je sinoć osnovana Jadranska euroregija čije je sjedište u Puli, a prvi predsjednik je istarski župan Ivan Jakovčić. Osnutku nove euroregije prethodile su dvogodišnje pripreme pod pokroviteljstvom Vijeća Europe, a današnja utemeljiteljska sjednica Jadranske euroregije okupila je predstavnike svih šest država, njezinih članica - Italije, Hrvatske, Slovenije, BiH, Crne Gore i Albanije - na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Obraćajući se sudionicima skupa hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izrazio je uvjerenje kako države koje gravitiraju Jadranskom moru sudjeluju u ovom projektu "u interesu povezivanja a ne podjela, odnosno, suradnje a ne dominacije".
OSIJEK - Fragmentima opere "Nikola Šubić Zrinski", Ivana pl. Zajca, uz čitanje stihova iz hrvatske poezije, u izvedbi članova osječkoga Hrvatskoga narodnoga kazališta (HNK) te u režiji Ivana Ivice Krajača, u Osijeku je sinoć počelo 6. "Osječko ljeto kulture". Do 21. srpnja na toj će se kulturnoj priredbi izvesti ukupno 48 kazališnih, glazbenih, likovnih, književnih i filmskih sadržaja, koji će se uglavnom održavati u osječkoj povijesnoj gradskoj jezgri, Tvrđi. Otvarajući "Osječko ljeto kulture", čija je svečanost održana u osječkom HNK-u, predsjednik Hrvatskoga sabora, Vladimir Šeks kazao je kako će ova kulturna zbivanja oživjeti osječku kulturno-povijesnu, baroknu jezgru, Tvrđu. Također je podsjetio na čvrstu nakanu da se Tvrđa uvrsti na UNESCO-ov popis zaštićene svjetske kulturne baštine, što, kako je istaknuo, Tvrđa svojim statusom i zavrjeđuje. Istaknuvši kako je "Osječko ljeto kulture" "najsadržajnije kulturno zbivanje hrvatskog istoka", osječki gradonačelnik Anto Đapić kazao je kako se ta priredba ostvaruje na temelju dobre suradnje Gradskog poglavarstva i Ministarstva kulture, te Osijeka i Zagreba, potvrđujući kontinuitet zajedničkog djelovanja na izgradnji nacionalnog identiteta.
OMIŠ - U Omišu je sinoć svečano otvoren jubilarni 40. Festival dalmatinskih klapa, najveća glazbena smotra u Hrvatskoj, na kojoj nastupa ukupno 1200 izvođača - članova 128 muških, ženskih i mješovitih klapa iz cijele Hrvatske i dijaspore. Festival, koji se održava pod pokroviteljstvom hrvatske Vlade, počeo je promenadnim koncertom Gradske glazbe Imotski, omiškim ulicama.
Nakon toga je na Trgu Svetog Mihovila nastupilo 11 najnagrađivanijih klapa s dosadašnjih festivala: "Cambi", "Crikvenica", "Cesarice", "Filip Dević", "Fortunal", "Luka Ploče", "Maestral", "Nostalgija", "Ošjak", "Puntari" i "Sinj". Idućih dana bit će održane izlučne večeri muških i ženskih klapa, zatim večeri novih skladbi, izvornih napjeva, slavljenički koncerti s povodom, koncert na klapski način i dr. Cjelokupni program, nakon 13 koncertnih večeri, završava 21. i 22. srpnja završnim večerima ženskih i muških klapa.
ZAGREB - U Hrvatskoj je tijekom prošle godine broj ribara koji se bave gospodarskim ribolovom u morskom ribarstvu ostao gotovo isti kao u godini ranije, a gotovo istu razinu zadržao je i broj brodova i brodica, kao i broj mreža, dok je ulov i uzgoj morske ribe i drugih morskih organizama povećan za 10 posto, podatci su Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. Krajem prošle godine u Hrvatskoj je bilo registrirano 3.720 ribara koji obavljaju gospodarsku djelatnost, dok ih je godinu ranije bilo 3.712. Broj ribarskih brodova i brodica također je ostao gotovo na istoj razini, odnosno lani je bilo registrirano ukupno 3.692 ribarska broda i brodice (osam više nego u 2004.). Statistički podatci o ulovu i uzgoju (proizvodnji) morske ribe i drugih morskih organizama pokazuju da je prošle godine proizvedeno ukupno 44.111 tona ribe, što je 10 posto više nego u 2004. godini. Većina proizvodnje odnosi se na plavu ribu.