Na američkom je tržištu, tako, cijena barela nafte pala za 13 centi, na 70,74 dolara. Na tržištu u Londonu istodobno je barel nafte pojeftinio 5 centi, te tako sada iznosi 69,88 dolara.
Irački ministar za naftu u nedjelju je dao izuzetno optimistične prognoze buduće proizvodnje te zemlje, ustvrdivši kako je proizvodnja ponovno dosegla 2,5 milijuna barela dnevno - najvišu razinu od svrgavanja bivšeg čelnika Saddama Husseina - te da će u roku od deset godina Irak moći konkurirati vodećem izvozniku Saudijskoj Arabiji.
Analitičari su, međutim, mišljenja da hrabre ciljeve ministra za naftu Hussaina al-Shahristanija treba promatrati s oprezom. "Malo tko će odlučiti pridati neku osobito visoku razinu povjerenja tim prognozama, s obzirom na trenutnu situaciju", priopćila je ulagačka banka Citigroup.
Cijene nafte u 2006. su ojačale 16 posto, kako mirovinski i hedge fondovi ulijevaju novac na tržište nafte a ulagači strahuju od prekida opskrbe - stvarnih ili očekivanih.
No, visoke cijene još se uvijek nisu odrazile na razinu potražnje dvaju najvećih potrošača u svijetu - Kine i Sjedinjenih Država. Implicitna potražnja za naftom u uvijek za energentima gladnoj Kini u svibnju je ojačala 13,5 posto u odnosu na godinu ranije, pokazuju kalkulacije novinske agencije Reuters temeljene na službenim podacima. Američki vozači također kupuju više benzina nego prošle godine, unatoč znatno višim cijenama.
S druge strane, proizvođači Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) brinu da visoke cijene izazivaju rast inflacije koji bi mogao pogoditi gospodarski rast i konzekventno oslabiti potražnju za njihovom naftom.
Očekuje se da će američka središnja banka Fed na svojem zasjedanju zakazanom za 28-29. lipnja povisiti kamatne stope te signalizirati da će daljnja povećanja troškova zaduživanja u najvećem svjetskom gospodarstvu biti neophodna kako bi se inflacija držala pod kontrolom.