To se je dogodilo nakon bitke kod Krašića godine 1943., te nakon završetka Drugog svjetskog rata, u svibnju i lipnju 1945. Počast je odana i ranjenicima odvedenim iz zagrebačkih bolnica 1945. te poubijanim na tom stratištu.
Skup već tradicionalno 22. lipnja, na Dan antifašističke borbe, organizira Odbor za spomen-pohod na Jazovku, koji okuplja nekoliko udruga (Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Hrvatski obrambeni red Uzdanica' 90, Hrvatski domobran), te nekoliko stranaka i pojedinaca.
Organizatori - na čijem čelu je ove godine bilo Hrvatsko društvo političkih zatvorenika - navode kako se stratište kod jame Jazovka pohodi 22. lipnja "zato što hrvatski prerušenici u antifašiste i demokrate taj nadnevak podmeću za državni blagdan Republike Hrvatske".
Na skupu se, po procjeni organizatora, okupilo oko tisuću ljudi iz Hrvatske i inozemstva.
Sudionici spomen-pohoda Jazovka objavili su i "Proglas" u kojemu, uz ostalo, navode da "22. lipnja nije dan antifašističkog nego četničko-partizanskog ustanka protiv hrvatske države", te se postavlja pitanje Hrvatskom sabor, Vladu i pravosudnim tijelima "kada će suditi tzv. antifašistima".
"Oni koji su se do 1990. klanjali Beogradu, ne prihvaćaju pozive Europe slobodnih i nezavisnih naroda i država, pa i nadalje ne pokreću niti jedan istražni postupak o jugo-komunističkim zločinima do 1945. te od 1945. do 1990.", ističe se u "Proglasu". Također se podsjeća da je Skupština Vijeća Europe u siječnju ove godine donijela Rezoluciju o osudi zločina komunističkih totalitarnih režima.
Križni put i misu pokraj jame Jazovke predvodio je Stjepan Ivanušić, župnik župe Mrzlo polje.
U govoru nakon mise Branimir Petener je u ime udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 1991.-1995. i stranke Hrvatski obrambeni red kazao da "22. lipnja 1941. nije dignut antifašistički, nego antihrvatski ustanak".
"Iskreno smo za općehrvatsku pomirbu, ali kamo vodi pomirba bez istine"', dodao je Petener.