Bioplinski pogon trebao bi biti dovršen na jesen iduće godine i zapošljavati oko 30 radnika.
U postrojenju, prvom takve vrste u Hrvatskoj, svakodnevno će se razgrađivati 80 tona organskog biološkog klaoničkog otpada. Obrađivat će se prvenstveno otpad iz Pipovih farmi, ali u toj tvrtci ističu da će biti spremni i na zbrinjavanje otpada drugih proizvođača.
Procesom razgradnje u posebno konstruiranim komorama bez kisika, iz otpada će se dobivati bioplin, a preostala materija prerađivat će se u gnojivo.
Predviđa se da će proizvedena količina bioplina iznositi 3,1 milijuna prostornih metara godišnje, što će omogućiti instalaciju kogeneracijskog postrojenja snage 1 megavata, koje će proizvoditi struju i grijati vodu za potrebe proizvodnje.
Ravnatelj Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Mate Brstilo rekao je prilikom potpisivanja ugovora da su ovakva postrojenja izuzetno važna, jer će se klaonički otpad u manjoj mjeri morati spaljivati ili odlagati, kao što se to sada čini. Problem tog otpada, podsjetio je Brstilo, zaoštren je nakon što je Hrvatska zabranila upotrebu bjelančevina životinjskog porijekla u prehrani životinja.
Uz tvrtke Pipo i Alter Energo, u planiranju i izgradnji ekološkog bioplinskog postrojenja sudjelovat će stručnjaci zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje te Agronomskog fakulteta.