U procesu euroatlantskih integracija Hrvatska trpi zbog neriješenih odnosa u regiji zbog čega postoji opasnost da se ona distancira od regije, izjavio je predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Žarko Puhovski u ponedjeljak na konferenciji za novinare po okončanju skupa.
Puhovski se zauzeo za radikalnu izmjenu Daytonskog sporazuma, neophodnom zamjenom daytonskog etničkog modela u Bosni i Hercegovini principima građanskog društva, kao i za rješavanje otvorenih pitanja u Srbiji, pogotovo problema budućeg statusa Kosova.
Puhovski je iznio i svoja stajališta o situaciji u Srbiji i ocijenio da aktualna vlast svoje održanje vidi u zastrašivanju radikalima što je nazvao "Miloševićevim konceptom" koji "djeluje loše na regiju, ali ne toliko koliko na samu Srbiju".
"Najveći je problem nestabilnost, ne zna se tko s kime treba razgovarati i gdje su granice, a u Srbiji proces suočavanja ide još teže nego u Hrvatskoj gdje ide vrlo teško", kazao je predsjednik HHO-a. On je ocijenio da su nakon ratova na prostoru bivše SFRJ stvorena etnički čista područja, osim u Vojvodini i tuzlanskoj regiji, zbog čega u skorije vrijeme u "daytonskom trokutu" nije moguća pomirba već "treba ići korak unazad i prije svega ponašati se pristojno" što je, kako je naglasio, zadaća prvenstveno političkih struktura.
"Pomirba ima politički, a ne moralni aspekt, to je odluka da živite s ljudima u miru, što nikako nije supstitut toga da zločinci idu u zatvor", stav je Vladimira Gligorova iz bečkog Instituta za ekonomske studije. On smatra da ni u Srbiji ni u Hrvatskoj "nema moralnog kapaciteta" za suočavanje s prošlošću, kao što se i pogrešnom pokazala procjena tvoraca Daytonskog sporazuma da će poticanje gospodarske suradnje pomoći procesu pomirbe u bivšoj Jugoslaviji. Naprotiv, gospodarska suradnja pokrenuta je tek nakon političkih promjena u Hrvatskoj i Srbiji 2000. godine, rekao je Gligorov.
"Moraju postojati jasne političke strukture i politički odnosi koji će omogućiti određene gospodarske aktivnosti", rekao je Gligorov i dodao da gospodarsku suradnju otežavaju i sadašnji "politički provizoriji"- Srbija i Crna Gora bez ustava, a BiH s ustavom koji se redefinira, kao i neriješen status Kosova.
Predsjednica Centra za mir i razvoj demokracije Vesna Pešić i predsjednik Građanskog foruma Tuzle Vehid šehić naglasili su važnost izgrađivanja građanskog identiteta, kao i zajedničku težnju zemalja regije ka Europskoj uniji. Nenad Dimitrijević sa Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti kazao je da "karakter i razmjeri" zločina srpske strane isključuju mogućnost pomirbe te se zauzeo za ispriku, koja je "ozbiljniji moralni koncept" jer je u Srbiji riječ o "kolektivnom zločinu" s obzirom na to da je režim u Srbiji imao "visoku razinu suglasnosti svojih podanika u zločinačkom pothvatu".
Najavljeno je da će se sljedeći skup sa sličnom tematikom održati u Zagrebu.