"U vezi s proširenjem, trebali bismo razgovarati o apsorcijskoj sposobnosti Unije. O tom pitanju, Europsko će vijeće iznijeti svoje viđenje u pogledu Bugarske, Rumunjske, Turske, Hrvatske i drugih balkanskih zemalja", stoji u pozivnom pismu koje je austrijski kancelar Wolfgang Schuessel u srijedu uputio svojim kolegama.
Čelnici EU-a razgovarat će o tome treba li apsorpcijska sposobnost biti jedan od kriterija za pristupanje novih država. Na ovome summitu čelnici bi u svojim zaključcima trebali navesti da će se o definiranju apsorpcijske sposobnosti ponovno razgovarati na summitu u prosincu na temelju izviješća Europske komisije.
Očekuje se da će čelnici EU-a odrediti 2009. kao ciljnu godinu do kada bi trebalo riješiti pitanje ustava. U sklopu rasprave o proširenju naglasak će biti na apsorpcijskoj sposobnosti EU-a da prima nove članice, ali se na ovom summitu po tom pitanju ne očekuje ništa konkretno. Toj temi čelnici EU-a posvetit će se ponovno na summitu u prosincu na temelju izviješća Europske komisije, koja će dati svoj prijedlog definicije apsorpcijske sposobnosti.
Hrvatski premijer Ivo Sanader sudjelovat će na sastanku čelnika Europske pučke stranke, krovne organizacije europskih demokršćana i narodnjaka. Riječ je o tradicionalnom susretu koji se održava uoči svakog summita EU-a.
Također će se sastati i čelnici europskih liberalnih stranaka. Na tom sastanku sudjelovat će i predsjednica Hrvatske narodne stranke - liberalnih demokrata Vesna Pusić.
Očekuje se da će čelnici zemalja članica EU-a produžiti "razdoblje razmišljanja", koje je proglašeno prošle godine nakon što je proces ratifikacije ustava zapao u krizu zbog odbijanja francuskih i nizozemskih birača na referendumu. U proteklih godinu dana, pokazalo se da još nema na pomolu konsenzusa oko toga što napraviti s europskim ustavom, koji bi trebao omogućiti efikasnije djelovanje proširine Unije. Dio zemalja, prije svih Velika Britanija i Nizozemska, najradije bi da se odustane od toga projekta, s čime se nikako ne slaže 15 zemalja koje su već ratificirale ustavnu povelju.
Također se očekuje da će Njemačka, koja u prvoj polovici sljedeće godine predsjedava Unijom, biti zadužena da za summit u lipnju sljedeće godine pripreme konkretan prijedlog za izlaz ustavne krize. Njemački dužnosnici ističu da će pokušati osigurati da se proces ratifikacije dovrši 2009. godine.
U pogledu ustava još su u optjecaju i druge opcije poput djelomične promjene teksta ili preuzimanja nekih dijelova ustava, a čuli su se i prijedlozi da se promjeni naziv toga dokumenta, kako bi se izbjegao izraz ustav, a da se umjesto toga nazove temeljnim sporazumom ili slično.
Europska unija danas funkcionira na temelju Sporazuma iz Nice, koji je dizajniran za 27 zemalja članica, a taj će broj biti popunjen ulaskom Bugarske i Rumunjske početkom 2007. ili 2008. godine.
Nakon izbijanja ustavne krize, pojavio se i tzv. "umor od proširenja". Upravo se proširenje navodi kao jedan od važnijih razloga zašto su Francuzi i Nizozemci odbacili ustav.