"Potpuno je pogrešno misliti da će EU sa 25, uskoro s 27, a u budućnosti s 30 članica, moći funkcionirati na temelju Sporazuma iz Nice. To nije moguće, Nica nije dovoljna", rekao je Barroso.
Na novinarsko pitanje mogu li nakon Bugarske i Rumunjske bez usvajanja ustava u EU ući i druge zemlje poput Hrvatske, Barroso je izbjegao izravan odgovor. "Bilo bi teško zamisliti takvu mogućnost i stoga mislim da je proširenja jedan od glavnih razloga za usvajanje ustava", rekao je predsjednik Komisije.
Čelnici EU-a potpisali su u listopadu 2004. europski ustav, koji bi trebao zamijeniti Sporazum iz Nice, na kojem EU danas funkcionira. Da bi ustav stupio na snagu moraju ga ratificirati sve zemlje članice. Proces ratifikacije zapao je u krizu kada su prošle godine birači u Francuskoj i Nizozemskoj na referendumima odbacili ustav.
Pitanje dalnje sudbine europskog ustava bit će tema i summita šefova država ili vlada EU-a u četvrtak i petak u Bruxellesu.
Barroso je istaknuo da Europska komisija podržava "načela, vrijednost i sadržaj ustavnog sporazuma".
"Potrebno nam je više efikasnosti, što sadašnji Sporazum ne omogućava", rekao je Barroso, dodajući da je za sada prerano da Komisija izlazi s konkretnim prijedlozima za rješenje ustavne krize.
"Još se nisu stekli uvjeti za predstavljanje prijedloga oko kojeg bi se postigao europski konsenzus", dodao je.
Očekuje se da će šefovi država ili vlada na summitu produžiti "razdoblje za razmišljanje" o načinima izlaska iz ustavne krize, a možda i fiksirati rok do kada bi se rješenje moralo pronaći. U posljednje vrijeme u Bruxellesu se često spominje razdoblje 2008. i 2009. kao godine kada bi se najranije mogao postići dogovor o institucionalnim pitanjima.