Tako je do kraja travnja ove godine manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom premašio iznos od 20,23 milijarde kuna, odnosno 3,33 milijarde dolara, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 48 posto.
U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, u razdoblju od početka siječnja do kraja travnja hrvatski je izvoz izražen u kunama povećan za 17,4 posto, a izražen u dolarima za 10,6 posto.
Uvoz je pak rastao po stopi od od 18,2 posto, kada je izražen u kunama, odnosno 11,3 posto u dolarima.
Podaci DZS-a pokazuju da se od ukupnog izvoza u prva četiri mjeseca ove godine 59,5 posto ili 1,83 milijarde USD odnosilo na redoviti izvoz, koji je prema istom razdoblju 2005. godine povećan za 19,4 posto.
Na izvoz nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine) odnosi se pak 35,4 posto izvoza u tom razdoblju ili 1,09 milijardi USD, što je za 6 posto manje u odnosu na prethodnu godinu.
U strukturi uvoza, sa 87,5 posto, odnosno 5,6 milijardi USD, prevladava redoviti uvoz, koji je u prva četiri mjeseca ove godine porastao za 11 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Promatrano prema glavnim industrijskim grupacijama, u tom je razdoblju najviše povećan uvoz, ali i izvoz energije. Taj je uvoz povećan za 35,4 posto, na 1,1 milijardu USD, a izvoz za 41 posto, na 483,8 milijuna USD.
Promatrano pak prema djelatnostima, najveći se dio uvoza i izvoza odnosio na prerađivačku industriju, koja je do kraja travnja ove godine ostvarila izvoz od 2,8 milijardi USD (rast za 7,6 posto), ali je i uvezla roba u vrijednosti većoj od 5,33 milijarde USD (9,4 posto više nego lani).
Unutar prerađivačke industrije, vrijednosno se najveći izvoz u prva četiri mjeseca ove godine odnosi na brodogradnju (tj. proizvodnju ostalih prijevoznih sredstava), i to u iznosu od 381,4 milijuna USD, što je za 29 posto više u odnosu na vrijednost izvoza iz istog razdoblja lani.
Istodobno je izvoz u proizvodnji naftnih derivata povećan za 33,5 posto, na 335,75 milijuna USD, dok je izvoz kemijske industrije smanjen za 3,3 posto, na 270,5 milijuna USD.
Privremeni podaci DZS-a pokazuju i da je Hrvatska do kraja travnja najviše uvezla strojeva i transportnih uređaja, za 2,08 milijardi USD ili 9,9 posto više nego u prva četiri mjeseca prošle godine. Od tog se iznosa značajan dio, odnosno 623,26 milijuna USD (rast za 9,2 posto), odnosni na uvoz cestovnih vozila.
Strojevi i transportni uređaji čine i najveći dio izvoza u tom razdoblju, i to sa 870,4 milijuna USD, što je za 5,3 posto više u odnosu na prošlu godinu.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske su i u prva četiri mjeseca ove godine zemlje Europske unije s obzirom da se na njih odnosi više od 66 posto hrvatskog izvoza (2,04 milijarde USD) te 64 posto ukupnog uvoza (4,1 milijarda USD).
Pojedinačno predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti od 777,5 milijuna USD (rast za 29,2 posto prema lani), a iz koje je uvezeno roba za 1,02 milijarde USD (13,4 posto više).
Po vrijednosti hrvatskog izvoza na drugom je mjestu Njemačka (s 338 milijuna USD), a na trećem Bosna i Hercegovina (s 325,5 milijuna USD). Pritom je izvoz u Njemačku povećan za 8,6 posto, a u BiH smanjen za 5,9 posto.
Njemačka zauzima i drugo mjesto po vrijednosti uvoza, s 900,6 milijuna USD ili 3,4 posto većom nego u isto vrijeme lani, dok je na trećem mjestu Rusija, iz koje je u prva četiri mjeseca ove godine uvezeno roba u vrijednosti 732,4 milijuna USD ili 38,9 posto većoj nego u isto vrijeme lani.