"Svako pojačavanje kriterija razbuktava europskepticizam a zemlje kandidatkinje onda upiru prstom u EU i govore - eto, vidite da nas neće. Bojim se da je raspoloženje europskeptika mnogo više ideologijski odnosno emotivno utemeljeno nego što za to ima racionalnih argumenata jer ako racionalno raspravljamo, cijena neulaska u EU neusporedivo je veća od troškova članstva", kaže za sarajevski list Gvozden Flego, član hrvatskog tima iz vremena pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.
Flego ističe kako je veoma bitno da proces pregovaranja s EU bude što više javan a ljudi upoznati s elementima analize dobitaka i gubitaka od članstva u EU.
"Javnost mora znati što je čeka. U protivnom može steći dojam da ju varate i da će je nešto iza ugla pogoditi", kazao je Flego.
On cijeni kako se Hrvatska možda nije dobro pripremila za pregovore o poljoprivredi pa će to možda biti i najteži dio pregovora o punopravnom članstvu u Uniji.
"Međutim, kada Hrvatsku u nizu oblasti usporedimo s ostalim kandidatkinjama, pa čak i s nekim novim članicama, imamo dojam da smo znatno više napravili pa je stoga i naša bojazan manja", izjavio je Flego.
On je na kraju konstatirao kako je sasvim realno očekivati da Hrvatska punopravno članstvo u EU dobije 2010. godine.
"Za pripremu pregovora o punopravnom članstvu Hrvatska je imala pet godina a izvršila ju je za nepune dvije. Kada se hoće, nađe se dovoljno snage i novaca da se cijeli niz stvari napravi u relativno kratkom roku", kazao je Flego.