Većine članova Odbora suglasna je da tim ljudima treba pomoći da ostvare svoja mirovinska prava, ali da je predloženi zakon neostvariv..
Silvano Hrelja (HSU) upozorio je da oko 21 tisuću hrvatskih državljana koji su mirovine stekli u BiH ili SiCG mirovine ne prima redovito i ne u punom iznosu, zbog čega predlaže da im se isplaćuju po hrvatskim propisima i iz hrvatskog proračuna.
Napomenuo je da je HSU još lani u studenome od Odbora za zakonodavstvo zatražio vjerodostojno tumačenje bilateralnih ugovora o socijalnom osiguranju s BiH i SiCG kojima je regulirano da umirovljenici ostvaruju mirovine u državama u kojima su radili, a koji su, tvrdi Hrelja, štetni za spomenute umirovljenike.
Pomoćnica ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Ružica Terze iznijela je mišljenje Vlade po kojemu su odnosi prema tim umirovljenicima regulirani bilateralnim sporazumima, te da je nemoguće uvrstiti ih u hrvatski mirovinski sustav jer mirovine nisu ostvarili u Hrvatskoj.
Iako suglasni da spomenutim umirovljenicima Hrvatska treba pomoći, članovi Odbora mišljenja su da zakon kako ga predlaže HSU nije ostvariv.
Željka Antunović (SDP) predložila je da Odbor pokrene inicijativu prema Vladi da se na međudržavnoj razini pokuša riješiti problem, odnosno da se upozori na diskriminaciju hrvatskih umirovljenika koji su mirovine stekli u BiH i SiCG, te da se, ukaže li se potreba, podnesu i tužbe Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
Ljubica Lalić (HSS), pak, predlaže da Hrvatska, kao što je to bio slučaj do kraja 2004., tim umirovljenicima isplaćuje dodatak na mirovinu.
HDZ-ovci Ivan Bagarić i Stjepan Bačić mišljenja su da treba pričekati vjerodostojno tumačenje Odbora, ali i uvjerenja da se treba stati na kraj diskriminaciji umirovljenika.
"Ovo je slika pune neravnopravnosti Hrvata u BiH", rekao je Bagarić.
Odbor će odluku o HSU-ovu zakonu donijeti kada bude imao kvorum.
Zbog nedostatka kvoruma svoju je za danas zakazanu sjednicu odgodio Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.