Riječ je o ugovoru koji su zemlje jugoistočne Europe - Hrvatska, Albanija, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora, Rumunjska, Srbija i Privremena uprava UN-a na Kosovu, potpisale s Europskom komisijom.
Taj bi ugovor trebao omogućiti stvaranje jedinstvenoga europskog regulatornog sustava za zemni plin i električnu energiju, te, po tumačenju Vlade, stvaranje jedinstvenog mehanizma za prekogranični prijenos ili prijevoz umrežene energije, od Portugala do Grčke.
Ministar Vukelić uvodno je istaknuo da će se tim ugovorom ukinuti carine i količinska ograničenja, te stvoriti pravni okvir za slobodan prijenos i trgovanje energentima, u čemu Vlada vidi priliku za nove investicije hrvatskih tvrtki u energetski sektor zemalja u regiji.
Da će taj ugovor Hrvatskoj omogućiti da postane sastavni dio unutarnjeg europskog energetskog tržišta smatra i Krešimir Ćosić (HDZ).
Ćosić je uvjeren da će predloženi ugovor potaknuti nove investicije i povećati zaposlenost.
Tonči Tadić (HSP) tvrdi, međutim, da bi ratifikacijom tog ugovora Hrvatska "priznala da je nesposobna osigurati svoja prava i investicije zatečene na teritoriju ostalih zemalja bivše SFRJ i da joj kao tutor treba poslužiti Europska komisija".
"Ovaj sporazum je, zapravo, stvaranje energetske Jugoslavije, a kamuflaža za to je trenutno članstvo Bugarske i Rumunjske, koje će iz zajednice izaći čim postanu članice EU", uvjeren je Tadić.
Ministar Vukelić odbacio je njegove tvrdnje, ističući da "nema ni govora o nikakvoj Jugoslaviji", te da Hrvatska neće postati energetski ovisna o susjedima, nego da će, naprotiv, lakše riješiti neriješene sporove iz prošlosti.
Raspravu o predloženom Ugovoru Sabor će nastaviti poslijepodne.