Slovenija tako postaje prva od 10 novih zemalja članica, koja ulazi u euro-zonu, dok će Litva morati sniziti inflaciju da bi ušla u taj klub.
Konačnu odluku o ulasku u euro-zonu donijet će šefovi država ili vlada EU-a na summitu u lipnju u Bruxellesu.
Slovenska vlada već je odredila da će se zamjena tolara eurima obaviti u prva dva tjedna u siječnju sljedeće godine.
"Slovenija ispunjava sve kriterije konvergencije, a to je postignuće posljedica politike okrenute prema stabilnosti i reformi. Stoga, Komisija predla¸e uvođenje eura u siječnju 2007. godine", rekao je povjerenik za ekonomska i monetarna pitanja Joaquin Almunia.
Almunia je podsjetio da se reformski napori ne trebaju zaustaviti uvođenjem eura. "Euro donosi velike koristi, ali sa sobom nosi i veliku odgovornost u pogledu očuvanja makroekonomske stabilnosti i konkurentnosti zemlje u jedinstvenom monetarnom okruženju", rekao je Almunia.
Litva, s druge strane, zamalo premašuje prag, stopa inflacije u o¸ujku je iznosila 2,7 posto, a prosječna godišnja stopa inflacije za ovu godinu procijenjena je na 3,5 posto.
Sporazum iz Maastrichta propisao je pet makroekonomskih kriterija, koje zemlje moraju ispunjavati za ulazak u euro-zonu. Prvi kriterij koji se mora zadovoljiti jest stabilnost cijena, odnosno inflacija. Propisano je da u razdoblju od godinu dana prije ulaska u euro-zonu inflacija smije biti veća za 1,5 posto od prosjeka tri najniže stope inflacije u zemljama članicama EU-a. Prosječna stopa inflacije u Poljskoj, Švedskoj i Finskoj, koje su prošle godine imale najniže stope, iznosi 1,1 posto, tako da zemlje kandidatkinje ne smiju prekoračiti stopu od 2,6 posto. Slovenija ispunjava taj uvjet, u ožujku je stopa inflacije bila 2,3 posto, a prosječna stopa inflacije za ovu godinu procijenjena je na 2,4 posto.
Ostali kriteriji propisuju stabilnost tečaja - nominalna tečajna stopa nacionalne valute ne smije fluktuirati prema gore ili prema dolje vi¨e od 15 posto u odnosu na paritetni tečaj u razdoblju od dvije godine prije ulaska u euro-zonu. Sljedeći je kriterij stabilnost kamatnih stopa - nominalna kamatna stopa na javni dug smije biti veća za dva posto od prosječne kamatne stope u trima zemljama članicama EU-a s najni¸om inflacijom. Posljednji kriterije propisuje da proračunski manjak ne smije biti veći od tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a javni dug preko 60 posto BDP-a.