Takvo povećanje prihoda od cestarina rezultat je porasta prometa, puštanja u promet novih dionica autocesta kao i manjih korekcija cijena na nekim autocestama, navode iz HUKA-e.
Tako je na autocestama broj lakih vozila u područjima naplate 2005. iznosio 43,3 milijuna, što je porast za 4,9 posto, dok je teških vozila bilo 6,2 milijuna ili 12,8 posto više nego u godini prije.
Ukupna izgrađena mreža autocesta u Hrvatskoj krajem 2005. iznosi 1.020,5 kilometara, od čega pod naplatom nije 20,8 kilometara (obilaznica Zagreba).
Po podacima koje objavljuju iz HUKA-e, u 2006. u promet će se pustiti ukupno 30 kilometra novih autocesta i 13 kilometara polu-autocesta te 10,4 km dopune na puni profil.
U 2006. uz nastavak izgradnje iz prethodne godine predviđen je početak radova izgradnje na novih 105,7 km autocesta i 44,3 km na puni profil.
Za 2006. predviđena su ulaganja u nove dionice autocesta u iznosu većem od 2,4 milijarde kuna te u izgrađene dionice od 2,5 milijardi kuna.
U Hrvatskoj su lani u promet puštene nove dionice autocesta i polu-autocesta u ukupnoj dužini od 93,3 kilometra.
Investicije u izgradnju novih autocesta u 2005. iznosile su ukupno nešto manje od 4,2 milijarde kuna, dok su investicije u izgrađene dionice iznosile 976 milijuna kuna.
Izgradnja autocesta u prošloj godini najvećim je dijelom financirana iz kredita i prihoda od cestarina, a Hrvatske autoceste financiraju izgradnju autocesta i iz naknade u cijeni goriva (0,60 kuna po litri).