Na internetskim stranicama Državnoga odvjetništva Republike Hrvatske (DORH) objavljeno je da je na sastanku, na kojemu su bili predstavnici županijskih državnih odvjetništava u Vukovaru, Zagrebu, Zadru, Sisku, Šibeniku, Gospiću, Karlovcu, Splitu, Dubrovniku te Varaždinu i Osijeku, dogovoreno da će zajednički istražni timovi razmatrati pojedine slučajeve, dokumentaciju i druge podatke i raditi na utvrđivanju zapovjedne i individualne odgovornosti za najteže ratne zločine koristeći dostupne arhive i pomoć u provođenju izvida putem postignutih sporazuma o razmjeni.
Jedan je to od zaključaka toga radnoga sastanka na kojemu se raspravljalo i o dosadašnjem radu te razgovaralo o budućim dogovorima vezanim uz otkrivanje, provođenje izvida i kazneni progon u pojedinim predmetima ratnih zločina budući da u pojedinim predmetima teških ratnih zločina nisu otkriveni počinitelji, naredbodavci i njima nadređeni zapovjednici, odnosno protiv njih nije pokrenut kazneni postupak.
Bilo je riječi i o procesuiranju organizatora i zapovjednika logora i zatvora u vezi sa zločinima koji su počinjeni u raznim prihvatnim logorima i zatvorima, pa i u onima koji se nisu nalazili na području Republike Hrvatske.
Sudionici sastanka naglasili su da nije u dovoljnoj mjeri utvrđivana odgovornost zapovjednika nadređenih nekoj postrojbi, a spomenuti su i rijetki slučajevi u kojima je prijavljen i optužen zapovjednik nadređen nekoj postrojbi koji je bio dužan spriječiti zločine te mali broj prijava i istražnih zahtjeva kojima je obuhvaćen srednji zapovjedni kadar dok su prijavljeni zapovjednici na strateškoj razini.
Zaključeno je da je potrebno na objektivan i stručan način raspraviti pojedine predmete koji su u tijeku, izvršiti dodatne obrade i provjere s ciljem da se u tim predmetima izdvoje osobe, za koje se ima dovoljno osnova za vođenje postupka, od osoba koje su bile sudionici oružane pobune ili koje su bile u sklopu postrojbi ili na mjestima gdje su počinjeni teški zločini, a nisu bili zapovjednici, neposredni počinitelji ili naredbodavci tih zločina.
Nakon što je jučer prisegnuo na drugi četverogodišnji mandat, Bajić je najavio da će jedan od prioriteta u radu državnih odvjetništava biti sankcioniranje ratnih zločina, ali s naglaskom na progon odgovornih po zapovjednoj odgovornosti.
Prema pisanju tiska, Bajić je u dopisu, koji je uputio pozvanima na sastanak, upozorio da su se zločini nad hrvatskim civilima i zarobljenicima, primjerice u logorima u Vojniću, Srijemskoj Mitrovici i Bileći, obuhvaćali fragmentarno, i to ponajprije na razini neposrednog počinitelja.
Prema podacima DORH-a s početka prošle godine, pokrenuto je 3579 kaznenih postupaka zbog ratnog zločina, optuženo je 1418 osoba, 604 su osuđene, a 299 osoba je oslobođeno. Hrvatskom pravosuđu nedostupno je 1107 osumnjičenih ili optuženih. Prijave, optužnice i presude uglavnom su se odnosile na osobe srpske nacionalnosti.