U razgovoru su hrvatski parlamentarci istaknuli da rade na usklađivanju hrvatskog zakonodavstva s onim Europske unije i da će za prilagodbu biti potrebna duža prijelazna razdoblja kao i financijska potpora iz predpristupnih fondova EU.
Također su rekli kako očekuju sugestije i savjete europskih parlamentaraca kako bi se za zaštitu okoliša, unaprijeđenje poljoprivredne proizvodnje i racionalnije gospodarenje resursima pronašla najbolja rješenja.
Potpredsjednik Odbora za zaštitu okoliša, javno zdravstvo i sigurnost hrane Europskog parlamenta Georgs Andrejevs upozorio je da pitanja okoliša, zdravstva i hrane mogu biti prepreka pristupu Uniji. No, istaknuo je da je Hrvatska učinila velik napredak u pripremama za punopravno članstvo i da će imati potporu EU-a u rješavanju problema. "Ne smije biti prepreka koje ne možete riješiti", poručio je Andrejevs naglasivši kako konačan zajednički cilj treba biti zaštita okoliša, zdravlja i kvalitete hrane.
Predsjednik saborskog Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Slavko Linić (SDP) izvijestio je da je Hrvatska prošle godine po prvi puta donijela Strategiju upravljanja otpadom sa svrhom da se riješi problem divljih odlagališta otpada i ustroje standardizirana odlagališta te da se što više otpada iskoristi kao sekundarna sirovina. Dodao je da bi Hrvatskoj s obzirom na nedostatak iskustva na tom području bila vrlo dragocjena ona europskih kolega.
Potpredsjednik Odbora Marko Širac (HDZ) govoreći o vodnom gospodarstvu u Hrvatskoj rekao je da su za zaštitu voda potrebne tri milijarde eura koje Hrvatska nema. Iznio je podatak da je u Hrvatskoj opskrba pitkom vodom na razini 78 posto, odvodnje 43 posto, a da se samo 25 posto otpadnih voda pročišćava.
Odgovarajući na upit europskih parlamentaraca kada će Hrvatska ratificirati protokol iz Kyota koji regulira dopuštenu emisiju stakleničkih plinova, Širac je rekao da će to biti učinjeno do kraja godine.