HINA - Financijski servis
Hrvatska elektroprivreda (HEP) prošlu je godinu završila s neto dobiti od 441,3 milijuna kuna, što je dva milijuna, odnosno 0,5 posto više nego godinu prije, objavio je danas predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak.
Rezultate poslovanja u prošloj godini u HEP-u ocjenjuju dobrima, a i prvih nekoliko mjeseci ove godine pokazuju trend nastavka dobrih poslovnih rezultata, iako je izrazit i trend rasta cijena energenata, kazao je Mravak na konferenciji za novinare.
Za sada HEP nije poduzimao nikakve korake, odnosno nije tražio povećanje cijene električne energije, a ovisno o kretanju cijena goriva i analizama poslovanja razmatrat će se daljnji koraci, najavio je Mravak.
HEP je u 2005. ostvario ukupni poslovni prihod od 9,9 milijardi kuna, što je porast od 12,3 posto, dok su nešto više, za 15,5 posto, porasli poslovni rashodi (na 9,4 milijarde kuna),
U 2005. ukupna je potrošnja električne energije u Hrvatskoj iznosila 16,7 milijardi kilovatsati, što je porast za 3,8 posto u odnosu na 2004.
Uz porast cijene električne energije (od 1. rujna prošle godine šest posto za gospodarstvo i pet posto za kućanstva), što je rezultiralo povećanjem prihoda za sto milijuna kuna, prošlu su godinu obilježile i povoljne hidrološke prilike, što je rezultiralo i 15 posto većom proizvodnjom u hidroelektranama.
No, nepovoljno je na poslovanje u prošloj godini utjecao rast cijena goriva, lož ulja za 35 posto, plina za 14 posto, ugljena za 19 posto.
To je posebice negativno utjecalo na djelatnost toplinarstva, gdje su troškovi goriva samo zbog toga veći za 47 milijuna kuna u odnosu na godinu prije.
Mravak upozorava da će, uz nastavak rasta cijena goriva, te eventualno loše hidrološke prilike u ostatku godine, teško biti održati tekuće poslovanje u pozitivnim okvirima.
Nastavi li se rast cijena goriva teško će se moći održati i tekuće poslovanje, a veliki investicijski ciklus bit će moguć samo kroz joint venture (zajednička ulaganja), kaže predsjednik Uprave HEP-a.
HEP je u prošloj godini investirao 2,4 milijarde kuna, a razdoblju 2006.-2012. planirane su investicije od gotovo dvije milijarde eura.
Naime, procjene HEP-a su da je za pokriće rasta potrošnje do 2012. potrebno izgraditi novih 1.220 megavata, što znači izgradnju pet elektrana.
Uz već donesene odluke o gradnji hidroelektrane Lešće i bloka L u Termoelektrani-toplani Zagreb, u ovoj se godini očekuje donošenje odluka o izgradnji termoelektrana Sisak i Osijek (svaka snage 250 megavata), a do 2008. i izdavanje lokacijske dozvole za TE Plomin (snage 500 megavata).
Uz to, HEP je zainteresiran i želi aktivno sudjelovati i u projektu LNG terminala u Omišlju i to ulaskom u trgovačko društvo Adria LNG (sa oko 150 milijuna eura, što bi bio udio od 10 posto), te osiguranjem milijarde prostornih metara plina godišnje.
HEP će stoga ići i pred Ministarstvo gospodarstva s prijedlogom da mu da prednost u izgradnji plinske elektrane uz terminal, najavio je Mravak.
Kao kapitalne investicije do 2012. najavio je i izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Ernestinovo-Pečuh, te izgradnju 400 kilovoltnog podmorskog kabela Hrvatska-Italija, investicije koja se procjenjuje na 400 milijuna eura.