U tom sklopu, naročito oštre kritike izrečene su na račun uvredljivih karikatura proroka i vjerovjesnika islama Muhammeda koje ga prikazuju kao simbol i oličenje terorizma.
Istanbulski skup otvorio je predsjednik turskog parlamenta (meclisa) Bulent Arinc, nakon čega su se njegovim sudionicima obratili glavni tajnik OIC-a Ekmeleddin Ihsanoglu, turski premijer Recep Tayyip Erdogan i predsjednik Ahmet Necdet Sezer.
Opća je ocjena da je poistovjećivanje islama s terorizmom potpuno pogrešno. Pritom su odbačene i određene tvrdnje prema kojima ta vjera, koja obuhvaća oko 1,6 milijardi ljudi, nije sukladna s demokracijom.
Sudionici istanbulske konferencije usmjerili su pozornost i na aktualna krvava zbivanja u Iraku, palestinskim teritorijima i Afganistanu. Rečeno je da se iračka kriza i neriješeno pitanje izraelsko-palestinskih odnosa može riješiti samo za pregovaračkim stolom. Zatraženo je veće angažiranje Europske unije (EU).
Parlamentarci islamskih zemalja priznali su pravo Iranu na razvitak nuklearnog programa. Istaknuto je međutim da taj razvitak mora biti potpuno transparentan i služiti isključivo u miroljubive svrhe.
Domaćini istanbulskog zasjedanja skrenuli su pozornost i na neodrživi status gospodarske i političke izoliranosti tzv. "Turske Republike Sjeverni Cipar". Ukazali su i na težak položaj Turaka koji žive u Grčkoj, na području Zapadne Trakije.
Premijer Erdogan je od sudionika konferencije zatražio i potporu glede budućeg statusa Kirkuka, grada na sjeveru Iraka. U okolici tog grada, gdje živi mješovito stanovništvo Arapa, Turkmena i Kurda, nalazi se oko 5 posto svjetskih rezervi najkvalitetnije nafte.