HINA - Financijski servis
Hrvatske su tvrtke u prošloj godini u inozemstvo uložile 142,7 milijuna eura, a u razdoblju od 1993. do kraja 2005. ukupno su u inozemstvo uložile 1,65 milijardi eura, najnoviji su podatci Hrvatske narodne banke.
Prošlogodišnja ulaganja hrvatskih tvrtki u inozemstvo gotovo su upola manja nego li 2004., a godina u kojoj su hrvatske tvrtke najviše uložile u inozemstvo je 2002. s ulaganjima od gotovo 600 milijuna eura.
Prema podatcima središnje banke, od ukupnog ulaganja hrvatskih tvrtki u inozemstvo u prošloj godini na vlasnička se ulaganja odnosi 45,9 milijuna eura, iznos od 44,3 milijuna eura odnosi se na zadržane dobiti, a na ostala ulaganja (obuhvaćaju trgovinske kredite, kredite, te valute i depozite) 52,5 milijuna eura.
Hrvatska su ulaganja u inozemstvo u prošloj godini ponajviše bila usmjerena u djelatnost pomorskog i obalnog prijevoza (udio od 15 posto), potom upravljačke djelatnosti holding društava (12,8 posto) i farmaceutsku industriju (12,5 posto), a s udjelima ispod 10 posto slijede telekomunikacije, proizvodnja cementa, uslužne djelatnosti u vezi s vađenjem nafte i plina itd.
Hrvatske su tvrtke prošle godine najviše ulagale u susjednu BiH (udio 14,3 posto), a slijede Nizozemska (13,2 posto), Srbija i Crna Gora (11,8 posto), te Bahami (11,1 posto).
Od ukupnih ulaganja u iznosu 1,65 milijardi eura u razdoblju od 1993. do kraja 2005. na vlasnička se ulaganja i zadržane zarade od izravnih ulaganja u inozemstvo odnosi 1,56 milijardi eura.
Od toga se pak iznosa, više od polovice, točnije 55,7 posto odnosilo na farmaceutsku industriju. Sa znatno manjim udjelom, 5,2 posto slijedi pomorski i obalni prijevoz, a sve ostale djelatnosti imaju udio ispod pet posto, npr. upravljačke djelatnosti holding društava (oko 4 posto), telekomunikacije (3,5 posto), ostalo novčarsko posredovanje (3,3 posto), itd.
Promatrano prema zemljama, gotovo dvije petine, ili 39,2 posto izravnih ulaganja u inozemstvo odnosilo se na ulaganja u Švicarsku.
Slijede dvije Hrvatskoj susjedne zemlje, BiH s udjelom 15,25 posto, te Srbija i Crna Gora s udjelom 10,2 posto, te potom Poljska, Nizozemska, Slovenija, Velika Britanija, Maršalovi otoci, Liberija, Mađarska i druge zemlje.