Površinom nešto veća (70.000 kvadratnih km) i stanovništvom nešto manja (4 milijuna) od Hrvatske, Irska je u tadašnju Europsku ekonomsku zajednicu ušla 1973. godine kao razmjerno siromašna, većinom agrarna zemlja u kojoj je BDP po glavi stanovnika bio jedva nešto veći od polovice onoga u tadašnjim zemljama članicama.
I tad je počeo lagani napredak koji se za petnaestak godina pretvorio u toliko strelovit uspon da se danas upravo Irska navodi kao primjer zemlje koja dokazuje kako članstvo u EU donosi blagostanje.
Zahvaljujući pomoći iz fondova EU, velikim ulaganjima u znanost i školstvo te uspostavi sustava socijalnog partnerstva, kao i privlačenjem stranih ulagača niskim poreznim stopama, Irska je u razmjerno kratko vrijeme od poljoprivredne postala zemlja razvijene industrije i tehnologije.
Prosječna godišnja stopa irskog BDP-a krajem prošlog i početkom ovog stoljeća iznosila je između 7 i 9 posto, a na prijelazu stoljeća njezin je BDP već bio 20 posto veći od prosječnoga u zemljama Unije.
Godine 2005. Irska je ukupno uprihodila 194 milijarde američkih dolara i s prosjekom od 34.000 dolara po stanovniku danas je jedna od najbogatijih zemalja svijeta.
Početkom prošle godine organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, u studiji u kojoj je uspoređivala BDP u svijetu, pokazala je kako je Irska ostvarila najveći napredak i zauzima četvrto mjesto po bogatstvu, iza Luksemburga, Norveške i SAD.
U toj skupini zemalja s visokim dohotkom u kojima je indikator iznad 120 još je samo Švicarska, a u skupini zemalja sa srednjim dohotkom u kojima je indikator između 100 i 120, zemlje su poput Japana, Njemačke, Velike Britanije, Švedske, Francuske i drugih.
Za usporedbu na dnu ljestvice su zemlje s indikatorom ispod 50, među koje pripada i Hrvatska.
Od te i takve Irske, Hrvatska može i želi mnogo toga naučiti.
Republika Irska pokazala se velikim prijateljem Hrvatske od samog početka hrvatskog puta u eurointegracije. Irska je Hrvatsku priznala 15. siječnja 1992., i s njom uspostavila diplomatske odnose već 12 dana poslije toga, a u travnju 2002., kao druga zemlja članica EU ratificirala je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. To je možda najviše došlo do izražaja u prvoj polovici 2004. godine, kad je Irska predsjedala EU i kad je RH dobila pozitivno mišljenje EK i status zemlje kandidata za članstvo.
Svoju izrazitu privrženost Hrvatskoj, Irska je pokazala i početkom 2005., kad je bila jedna od sedm zemalja, uz Austriju, Sloveniju, Slovačku, Litvu, Cipar i Maltu, koja je zagovarala otvaranje pregovora s Hrvatskom 17. ožujka 2005., koji su ipak poslije toga bili odgođeni zbog negativnog izvješća Carle del Ponte.
No, izuzetno dobre političke odnose ne prate i oni gospodarski, jer je razmjena između dviju zemalja još uvijek iznimno mala, s velikim debalansom na hrvatskoj strani.
Prošle godine ukupna je trgovinska razmjena iznosila 127,3 milijuna dolara, s time što je izvoz iz Hrvatske bio 5 puta manji u odnosu na uvoz i iznosio tek 21,8 milijuna dolara.
Upravo zbog poboljšanja gospodarskih odnosa promicanje potpore bilateralne trgovinske suradnje u rujnu 2003. godine osnovana je Irsko-hrvatska poslovna udruga. U veljači 2004., održani su Hrvatski poslovni dani u Irskoj, a u prosincu 2005., održana je i prva prezentacija hrvatskih proizvoda u Irskoj.
Tad su predstavnici dvadesetak najpoznatijih hrvatskih tvrtki predstavili svoju poslovnu ponudu potencijalnim irskim partnerima, a Sporazum o suradnji potpisali su predstavnici gospodarskih komora dviju zemalja.
Irska je strana osobito zainteresirana za jačanje suradnje u turizmu, u kojem iz godine u godinu raste broj irskih gostiju u Hrvatskoj. U ovom trenutku on se kreće negdje između 40 i 50 irskih turista godišnje, a procjene govore da bi u slučaju dolaska niskotarifne zrakoplovne tvrtke Ryan Air-a u Hrvatsku, o čemu su već provedeni preliminarni razgovori u startu udvostručio broj Iraca u Hrvatskoj.
Zanimanje za Hrvatsku ogleda se i u činjenici da su građani Irske sve češći kupci nekretnina na području RH pa su samo tijekom 2004., kupili više od 600 kuća na obali i drugim krajevima zemlje.
Nastojanja da se unaprijedi suradnja u gospodarstvu ogledaju se i u činjenici da je Zagrebački Velesajam Irskoj uputio poziv da 2007., bude zemlja partner na međunarodnom jesenskom velesajmu.
Dobre odnose dviju zemalja potvrđuje i podatak da će Hrvatska narodna banka i Središnja banka Irske izdati komemorativnu kovanicu s dizajnom medaljona s harfom hrvatskog kipara Meštrovića, prema njegovu projektu kojim je pobijedio na natječaju za prvi irski kovani novac 1928. godine a koji se od 1965. koristi kao službeni pečat Središnje banke Irske.
Zajednička kovanica trebala bi biti izrađena u Hrvatskoj s nominalnom vrijednošću 150 kuna u Hrvatskoj i 20 eura u Irskoj, i trebala bi biti u optjecaju od početka 2007. godine.
Kao posebnu zanimljivost treba navesti da će se od 19. do 23. travnja u Dubrovniku održati godišnja konferencija Udruge irskih odvjetnika na kojoj će sudjelovati oko 300 sudionika.
U pripremi je i ugovor o kulturnoj suradnji čije se potpisivanje očekuje tijekom 2006. godine, za ljeto ove godine najavljena je i izložba "Hrvatski suvremeni crtež u Dublinu", a na jesen bi se u glavnom irskom gradu trebao održati i tjedan hrvatskog filma, što će biti prvi put da se hrvatski filmovi prikazuju u Irskoj.