HINA - Financijski servis
Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj su u ožujku ove godine u odnosu na veljaču u prosjeku bile veće za 0,3 posto, dok su u odnosu na ožujak prošle godine bile veće za 3,6 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). U prva tri mjeseca ove godine su pak cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima bile za 3,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Na mjesečnoj razini, odnosno u ožujku u odnosu na veljaču, cijene intermedijarnih proizvoda osim energije povećanje su za 0,5 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,3 posto, a energije i trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,2 posto. Cijene kapitalnih proizvoda su pak ostale na razini iz veljače. Promatrano prema djelatnostima, cijene u prerađivačkoj industriji bilježe rast od 0,4 posto, a u rudarstvu i vađenju za 0,2 posto, dok su u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom u ožujku u prosjeku nisu mijenjale u odnosu na veljaču. Unutar prerađivačke industrije najveći se rast proizvođačkih cijena bilježi u proizvodnji papira i papirnih proizvoda - za 3 posto, te u proizvodnji metala - za 1,4 posto. Istodobno je najznačajniji pad zabilježen u proizvodnji RTV i komunikacijskih aparata i opreme, i to za 1,3 posto. Na međugodišnjoj razini, odnosno prema ožujku lani, cijene energije su povećane za najvećih 9,5 posto, a slijedi 5,2 postotno povećanje cijena kapitalnih proizvoda. Kod trajnih proizvoda za široku potrošnju bilježi se pak rast od 1,5 posto, a kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,1 posto, dok su cijene intermedijarnih proizvoda osim energije u ožujku ove godine u prosjeku ostale na razini iz ožujka prošle godine. Prerađivačka industrija u tom razdoblju bilježi rast cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima za 3,2 posto, rudarstvo i vađenje za 0,2 posto, dok su cijene u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom povećane za najvećih 6,2 posto. Pritom se najveći rast cijena bilježi u proizvodnji koksa i naftnih derivata - za 22,3 posto, te skupljanju, pročišćavanju i distribuciji vode - za 12,8 posto, a najveći pad u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, i to za 6,4 posto.