Uz radnu skupinu o ptičjoj gripi kojom je predsjedao Franz Fischler, bivši europski povjerenik za poljoprivredu a danas savjetnik Hrvatske za pristup Europskoj uniji, u petak ujutro održane su još četiri panel diskusije. Teme prvih dviju bile su uloga "parlamentarne diplomacije" i makrogospodarski izazovi središnje i jugoistočne Europe s aspekta slabog dolara i visoke cijene nafte.
Druge dvije radne skupine raspravljale su o položaju uslužnih sektora u jugoistočnoj Europi te o interakciji između gospodarstva i telekomunikacija.
"Ptičja gripa nije problem samo jedne zemlje i samo jedne regije (...) to je uostalom izazov koji stoji pred cijelom zdravstvenom strukom, pred veterinarima" i drugim strukama", rekao je u svome izlaganju ministar poljoprivrede Petar Čobanković.
Ptičja gripa je od pojave 2003. usmrtila više od 100 ljudi, a u Europi je ljudskih žrtava bilo manje od osam u Turskoj, dok je na tome kontinentu virus dosad otkriven u 14 zemalja.
Hrvatska je dala svoj doprinos borbi protiv te bolesti i unatoč skromnim financijskim mogućnostima njezin je model danas referentan u svijetu, rekao je Čobanković nakon izlaganja o prvoj pojavi virusa ptičje gripe ujesen 2005., kod divljih labuda u Hrvatskoj i načinu na koji su vlasti reagirale kako bi suzbile prenošenje virusa na domaću perad.
"Hrvatska je bila prva zemlja koja je otkrila virus u divljih ptica prije nego li je on prešao na domaću perad", rekao je voditelj Centra za peradarstvo Vladimir Savić u predavanju o povijesti bolesti. On je zaključio da labudovi nisu glavni prenosioci bolesti ali su zato glavni indikatori jer oni pokazuju simptome bolesti dok takvih simptoma ne pokazuju uvijek i neke druge ptice, koje su kliconoše, kao divlje patke.
Mjere što ih je Hrvatska poduzela ujesen 2005., kako bi spriječila širenje ptičje gripe bile su strože i obimnije od tada važećih propisa u Europskoj uniji, koja ih je u međuvremenu postrožila, rekao je Savić.
Iz izlaganja sudionika zaključeno je da su zemlje jugoistoka Europe uglavnom dobro pripremljene za borbu protiv bolesti, no direktor veterinarske službe u makedonskom ministarstvu poljoprivrede Slobodan Čokrevski upozorio je da se valja dodatno usredotočiti na situaciju u slučaju izbijanja kriza te na medije koji su nerijetko pridonijeli širenju panike među stanovništvom a ne smirivanju stanja.
Zatvaranje dvorišne peradi dobra je mjera sprečavanja širenja virusa, suglasili su se sudionici radne skupine ali su kao velik problem identificirali nepoštivanje te odredbe. Dobar poticaj za poštivanje propisa ponudila je Hrvatska koja je seljacima najavila da će kompenzaciju za moguću ubijenu perad zbog pojave virusa uskratiti onima koji ne poštuju propise.