Sudionici sastanka smatraju kako tržišta ima, da je čak i domaće tržište dovoljno za razvoj te industrije, a kao probleme su označili crno tržište, lošu kvalitetu mesa, suviše skupe veterinarske usluge te tehnološki zastarjele klaonice.
Podaci dobiveni po zahtjevima za poticaj za tovne svinje isporučene klaonicama pokazuju da njihov broj iz godine u godinu pada, rekao je pročelnik županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu i šumarstvo Andrija Matić. Istaknuo je da je crno tržište ozbiljan problem za registrirane klaonice i prerađivače mesa.
Naveo je da je po tim podacima u 2005. na klanje u Županiji isporučeno 27.288 tovnih svinja, dok je 2004. isporučeno 62.588 svinja, a 2003. njih 52.445.
"Ovakva situacija proizašla je iz činjenice da pojedini uzgajivači tove manje količine svinja, a pojedini ne traže poticaj za utovljene svinje jer ih onda moraju prodati ovlaštenoj klaonici i priložiti račun za prodane svinje kao i zapisnik od Agrokontrole za zaklane tovne svinje", obrazložio je Matić.
Vlasnik klaonice "Aca" iz Tordinaca Adam Adžić ustvrdio je da se u klaonicama u Županiji zakolje tek 10 posto stoke s područja Županije, a preostalih 90 posto u drugim dijelovima Hrvatske, pri čemu značajan dio stoke, kako je rekao, završi na klanju u ilegalnim klaonicama.
"Ne treba nama tržište Europske unije. Za plasman domaćega mesa i mesnih prerađevina dovoljno nam je i domaće tržište pod uvjetom da se na njega konačno uvede reda", ocijenio je Adžić, a direktor VUPIK-ove klaonice u Sotinu Nikola Franješković procijenio je kako istočna Slavonija ima perspektivu za uzgoj i klanje oko dva milijuna svinja godišnje.
Zbog zastarjelosti klaonica Franješković drži da bi trebalo odlučiti hoće li se ulagati u njihovo osuvremenjavanje ili u gradnju dvije do tri nove klaonice.
Josip Brčić iz klaonice "Baja Mes" iz Vrbanje istaknuo je pak da je hrvatsko tržište puno jeftinog, ali nekvalitetnog mesa, te da bi trebalo poboljšati kvalitetu. U vezi s tim upozorio je da su domaći veterinarski propisi pretjerano strogi, a veterinarske usluge iznimno skupe.
"Na deset zaklanih svinja veterinari nam, na račun usluga, uzmu gotovo svinju i pol", rekao je.
Adžić smatra da bi, osim kulena, trebalo zaštiti i druge mesne proizvode iz Slavonije poput slavonske šunke i kulenove seke.
Vukovarsko-srijemski župan Božo Galić smatra da što prije treba donijeti strategiju razvoja mesne industrije u Županiji kako bi se mogla dobiti sredstva iz pretpristupnih fondova EU.