Sastanak 15 članica Vijeća održan je nakon što se nakon trotjednih napornih pregovora pet stalnih članica (Britanija, Kina, Rusija, SAD i Francuska) dogovorilo o sadržaju izjave, javio je Reuters.
Vijeće sigurnosti, u izjavi usvojenoj u srijedu navečer po lokalnom vremenu, zahtijeva da u roku od trideset dana Iran obustavi obogaćivanje urana kako bi se ublažio strah međunarodne zajednice da on zapravo nastoji proizvesti nuklearno oružje.
USTUPCI RUSIJI I KINI
Tekst sadržava znatne ustupke Rusiji i Kini jer te dvije zemlje žele izbjeći upotrebu izraza koji bi poslije mogli poslužiti kao sredstvo za traženje sankcija protiv Irana, ostane li prkosan.
Sadržaj izjave pokazuje da je to razvodnjena verzija prijedloga, piše agencija dpa, koji je mogo voditi do sankcija. Ali šalje "snažnu i nedvosmislenu poruku" i zahtijeva od Irana da se pridržava, rekli su veleposlanici SAD-a, Rusije, Kine, Francuske i Britanije u Ujedinjenim narodima.
PRAVNO NEOBVEZUJUĆA IZJAVA
Sadržaj te izjave pravno ne obvezuje, javlja agencija Associated Press, a diplomati njezin sadržaj opisuju kao prvi, skroman korak prema tome da se prisili Iran da jasno pokaže da je njegov program miroljubiv.
Vijeće sigurnosti moglo bi na kraju uvesti i gospodarske sankcije, iako se tomu protive Rusija i Kina.
Kad se pet sila dogovorilo o tekstu, Sjedinjene su Države pohvalile tu izjavu kao velik napredak u nastojanju da se blokira iranski pokušaj da postane nuklearna sila.
"Danas smo veoma blizu prvome velikom koraku koji bi ovo Vijeće moglo poduzeti u vezi s gotovo dvadesetogodišnjim tajnim iranskim nuklearnim programom", rekao je američki veleposlanik John Bolton.
No kineski veleposlanik u UN-u, Wang Guangya kaže kako izjava šalje snažnu poruku Vijeću da podrži Međunarodnu agenciju za nuklearnu energiju (IAEA), UN-ovu agenciju sa sjedištem u Beču.
Diplomati kažu kako su se o konačnim pojedinostima u zadnji čas telefonski dogovarali američka državna tajnica Condoleezza Rice i ruski ministar vanjskih polsova Sergej Lavrov.
Zapadni veleposlanici rekli su kako je pet stalnih članica prihvatilo izjavu tek nakon što je na rusko inzistiranje iz teksta izbačena odredba kojom se naglašava da je Vijeće odgovorno za međunarodni mir i sigurnost. Rusija i Kina strahuju da bi se takva izjava poslije mogla iskoristiti kao pravna podloga u za sankcije ili vojni napad na Iran.
Izjavom se poziva Mohamed ElBaradei, glavni direktor IAEA da u roku od 30, a ne kako je u prvoj verziji pisalo u roku od 14 dana, obavijesti Vijeće o tome pridržava li se Iran zahtjeva.
IAEA je iranski slučaj prijavila Vijeću 8. ožujka, nakon što je službeni Teheran nastavio proces obogaćivanja urana. Nakon dvije i pol godine europski su pregovarači, Njemačka, Francuska i Britanija tada prekinuli pregovore.
IRAN SE NEĆE ODREĆI PRAVA NA NUKLEARNU ENERGIJU
Iran ne želi nuklearno oružje, ali se neće, unatoč međunarodnim prijetnjama, odreći prava na nuklearnu energiju, rekao je iranski veleposlanik u UN-u u srijedu nakon što je Vijeće sigurnosti zatražilo od Teherana da prekine sve procese obogaćivanja urana, javio je Reuters.
Veleposlanik Javad Zarif optužio je Sjedinjene Države da su one organizirale prijavljivanje Irana Vijeću sigurnosti i dodao da Vijeće ima dvostruka mjerila jer nikad nije provjerilo navodni izraelski nuklearni arsenal.
"Iran je alergičan na pritiske, prijetnje i zastrašivanja", rekao je Zarif na konferenciji za novinare nakon što mu je uskraćena mogućnost da se obrati Vijeću.
Zarif je dodao da će Iran poštivati Sporazum o neširenju nuklearnog oružja koji vladama daje pravo na proizvodnju nuklearne energije, ali želi spriječiti korištenje civilnih nuklearnih pogona u vojne svrhe.
"Iran nije ugrozio nijednu zemlju, nema nuklearno oružje niti ga namjerava imati. Što ne vrijedi za Izrael", rekao je Zarif.
Izrael je tražio od Zapada da poduzme oštre mjere protiv iranskih nuklearnih ambicija zbog straha da bi ga Teheran mogao napasti atomskim oružjem. Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad rekao je u listopadu da se Izrael "mora izbrisati sa zemljovida".