Dnevnik Roberta Hookea koji zovu i "karika koja nedostaje u znanosti", obuhvaća opširne opise pokusa koje je od 1662. izvodio u Kraljevskom društvu, kao i njegovu prepisku na dužnosti tajnika Društva od 1677.
Dnevnik su u ormaru u privatnoj kući u Hampshireu slučajno pronašli stručnjaci iz aukcijske kuće Bonhams koji su provodili redovitu procjenu.
Među bilješkama se spominje i glasovita svađa između Hookea i Isaaca Newtona o kretanju planeta i gravitaciji, a pronađeni su i izgubljeni zapisi koji potvrđuju da je Antoni van Leeuwenhoek prvi promatrao mikrobe.
Hooke je bio talentirani umjetnik, a nakon očeve smrti studirao je slikarstvo. Nakon toga školovao se u Westminsterskoj školi i Christ Collegeu u Oxfordu gdje je studirao astronomiju i suočavao se s najvećim znanstvenicima svojega vremena.
U studenom 1660. osnovano je Društvo za promicanje fizičko-matematičkoga eksperimentalnog učenja koje je sredinom 1662. postalo londonsko Kraljevsko društvo.
Hooke se konačno proslavio 1665. kad je objavljena njegova Micrographia koja je sadržavala slike predmeta koje je proučavao mikroskopom koji je sam izradio, kao i brojna njegova biološka otkrića.
Osim toga, Hooke je otkrio da se Jupiter okreće oko svoje osi, predložio da se gravitacija mjeri uz pomoć njihala, a kao nadareni arhitekt asistirao je Christopheru Wrenu u obnovi Londona nakon velikog požara 1666.
S Newtnom se sukobio kad ga je optužio da mu je ukrao ideju kad je 1672. objavio teoriju svjetlosti i boje.
Unatoč velikom Hookeovu doprinosu znanosti, njegovo ime nosi jedino Hookeov zakon: ut tensio sic vis (naprezanje elastičnoga tijela proporcionalno je sili koja ga izaziva).