"Izbor nagrađenika ove godine ujedinjuje obje vrste zanimanja hrvatskih prevoditelja", rekao je Biškupić dodavši kako Šoljan prevodi recentna djela svjetske književnosti, a Darko Novaković i Bratislav Lučin hrvatske latiniste, a posebice Marka Marulića.
Biškupić smatra kako hrvatski prevoditelji slijede svjetska književna strujanja, omogućujući tako hrvatskim čitateljima upoznavanje noviteta.
"Posebno je zadovoljstvo čitati prijevode Marulićevih 'Latinskih stihova'", napomenuo je Biškupić dodavši kako oni predstavljaju neprijeporne temelje nacionalne književne baštine.
Prevodilački opus Nade Šoljan (1931.) većim je dijelom posvećen djelima visokoodnjegovanog proznog i dramskog izraza, stoji u obrazloženju Odbora nagrade, u kojem se dodaje kako je prevodila autoritete engleske i američke književnosti Thomasa Hardyja, Mary Shelley, Edgara Allana Poea, Jamesa Joycea, Johna Steibecka, Ernesta Hemingwaya i Williama Faulknera te Vladimira Nabokova i Jacka Kerouaca.
Odbor na čelu s profesorom Mirkom Tomasovićem ocijenio je kako su prevoditelji Bratislav Lučin (1956.) i Darko Novaković (1953.) "ostvarili kritički prepjev izvornika "Latinskih stihova" s dubokim poznavanjem Marulićeve književnosti na latinskom jeziku".
Tomasović je napomenuo kako su prevoditelji sve Marulićeve latinske tančine pjesničkoga predloška i izvanjskog oblika pretočili u hrvatski izričaj.
Nagradu za prevodilački rad "Iso Velikanović" utemeljilo je prošle godine hrvatsko Ministarstvo kulture, a prošlogodišnju nagradu dobio je prevoditelj Josip Tabak.