"Ta je mogućnost ocijenjena neetičnom jer je isti liječnik u prijepodnevnim satima, za vrijeme redovnog radnog vremena, mogao pacijenta naručiti na pretragu za pet mjeseci, a poslijepodne bi mu tu pretragu mogao učiniti odmah, ako je to voljan platiti", rekao je Ljubičić Hini.
Osim toga, ti liječnici nisu bili porezni obveznici već su bili dužni plaćati samo PDV, a korist za bolnice bila je zanemariva jer su one ubirale svega 2-3 posto liječnikove zarade od privatnog rada.
Odredba o privatnom radu u matičnoj bolnici bila je, ističe Ljubičić, protivna i Zakonu o radu (ZOR) koji dopušta mogućnost rada izvan ustanove u određenom opsegu ako se to ne smatra konkurentskim poslom i ne stvara sukob interesa.
"Od sada će liječnicima biti dozvoljen rad izvan matične bolnice, ali ne dulje od trećine radnog vremena, kako to propisuje ZOR, i samo uz dozvolu Stručnog vijeća bolnice", kaže Ljubičić.
Istodobno se zakonom omogućava da te liječnike u poslijepodnevnim satima zaposle privatne osiguravajuće kuće koje će u bolnicama zakupiti višak prostora i postelja, i koje će na transparentan način plaćati njihov dopunski rad iz vlastitih prihoda. Po Ljubičićevim riječima, privatni osiguravatelji su za to pokazali veliki interes.
Predsjednik Hrvatske liječničke komore Hrvoje Minigo napomenuo je da se Komora bila usprotivila prvotnom prijedlogu da se dopunski rad liječnicima potpuno zabrani.
"Nemam ništa protiv nove odluke, ona je bolja nego da se dopunski rad potpuno zabrani", kaže Minigo.