Na sastanku, kojega je sazvao američki veleposlanik u BiH Douglas McElhaney, dogovoreno je da se članovi državnog Predsjedništva, odnosno jedan predsjednik i dva dopredsjednika koji se rotiraju svakih 16 mjeseci, biraju neizravno u Parlamentu umjesto neposrednim glasovanjem birača kao do sada.
O postignutom dogovoru, kako je kazano novinarima, posebnim će pismom biti informirana i američka državna tajnica Condoleezza Rice.
Predsjednika BiH i njegova dva zamjenika od listopada ove godine trebali bi predlagati zastupnici u Domu naroda i Zastupničkog doma.
"Svi direktno izabrani zastupnici na državnoj razini su kandidati za članove Predsjedništva. Znači njih 87. Nominacija kandidata se vrši na način da 20 posto zastupnika iz Doma naroda može kandidirati jednog člana ili (to može učiniti) deset posto zastupnika Zastupničkog doma", pojasnio je novinarima načela postignutog dogovora predsjednik Hrvatske demokratske zajendice BiH (HDZ) Dragan Čović.
Nakon nominiranja kandidata, po jednog predstavnika svakog konstitutivnog naroda, bira Dom naroda a potvrđuje Zastupnički dom, kazao je Čović.
Na ovaj način uvažena je preporuka koju je dalo Venecijansko povjerenstvo, savjetodavno tijelo Vijeća Europe (CoE), no i primjedbe predstavnika hrvatskih stranaka koji su inzistirali na uspostavi mehanizma što će Hrvatima u BiH jamčiti pravo da sami biraju svog predstavnika u državnom vrhu.
Na pregovorima održanim u subotu hrvatske su interese zastupali Čović i predsjednik Hrvatske narodne zajednice (HNZ) Milenko Brkić.
Brkić je po završetku razgovora, međutim, izjavio kako nije stavio svoj potpis na dokument o ustavnim promjenama, jer ne može prihvatiti zadržavanje sustava entitetskog glasovanja u Parlamentu BiH.
Brkićevo stajalište ipak neće imati bitnijeg utjecaja na formalno usvajanje prihvaćenih ustavnih promjena s obzirom da HNZ nema zastupnika u državnom parlamentu koji treba odobriti ustavne amandmane.
Tamo će presudni biti glasovi hrvatskih zastupnika koje uglavnom ima HDZ, no Čoviću sada ostaje uvjeriti ih kako postignuti sporazum valja i podržati. HDZ-ovi zastupnici ranije su najavili kako ne kane glasovati za promjene ostanu li one u do sada naznačenim okvirima.
Stranke iz Republike Srpske - SNSD, PDP i SDS dale su punu potporu predloženim reformama i najavili kako će ih njihovi zastupnici podržati u Parlamentu.
Dogovor čvrsto podupiru i SDA i SDP, a jedina značajnija parlamentarna stranka koja je otvoreno protiv je Stranka za BiH Harisa Silajdžića.
Uz izmjene načina izbora članova Predsjedništva BiH, stranački lideri suglasili su se i s uvođenjem dva nova ministarstva na državnoj razini, povećanjem broja zastupnika u Parlamentu BiH, reduciranjem uloge Doma naroda te s prijenosom dodatnih ovlasti s entitetskih na državna tijela vlasti.