U Rječniku, objavljenom uoči Dana hrvatskoga jezika, koji se obilježavaju u znak sjećanja na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, obrađeno je oko 30 tisuća natuknica, ali i natukničkih riječi u primjeru, označenih naglascima, što djelu daje posebnu vrijednost. Uz gramatičke odrednice, dana je i leksikografska definicija te podatak u kojem mjestu i kada je riječ zabilježena, što je posebno važno za kulturnu i jezičnu povijest bačkih Hrvata.
Iz podataka se vidi da su neke riječi zabilježene prije šest desetljeća, što potvrđuje dugotrajan i uporan autorov rad na rječniku.
"Počeo sam sakupljati građu 1938.", izjavio je autor, dometnuvši kako mu je ta građa u dva navrata u premetačinama oduzeta. Prvi put 1947., kada su mu bile, kako navodi, otete sve latiničke knjige i rukopisi te drugi put 1972., kada su mu oduzeta 44 fascikla, 34 rokovnika i mnoga pisma.
"Obećali su da će mi to vratiti, ali nikada to nisu učinili", rekao je, dodavši kako je nakon toga počeo sređivati preostalu građu koju nisu pronašli ili je bila zbog prijepisa kod prijatelja. Rad na rječniku trajao je do 1999., kaže Sekulić i podsjeća kako je njegov prvi znanstveni rad bio o govoru bačkih Hrvata.
"Tko bude listao i iščitavao rječnik upoznat će narodni život bačkih Hrvata, koji se gubi, posebno na selima i salašima", izjavio je napomenuši kako je taj rječnik s jedne strane "enciklopedijski sažetak" života bačkih Hrvata, a s druge "spomenik" da smo tamo živjeli i opstali, o čemu svjedoči po prvi put objavljeno sakupljeno jezično blago.
U pristupnim mislima objavljenima na početku rječnika, autor navodi kako mu je životna želja bila od djetinjstva "otkriti i proniknuti u ljepotu i tajnu zavičajnog govora i tako se uputiti u dugu zajedničku prošlost sunarodnjaka u suzavičajnika".
"I sada se sjećam kako sam pojedine riječi i njihove naglaske bilježio. Ponekad sam uzimao i kosu u ruke od seljaka kako bi od svojeg subesjednika izvukao što više riječi, njihove naglaske".
Nakon pristupnih misli u rječniku slijedi popis kratica bačkih naselja, zemljovid Bačke, popis literature, autorova rasprava o govoru bunjevačko-bačkih Hrvata te Rječnik (696 str.).
Ante Sekulić (Tavankut, 1920.) pjesnik i esejist, studirao je i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Istaknuo se svojim prinosom znanstvenoj obradi književne, kulturne i političke povijesti bačkih Hrvata.
(Hina) xmc ymc