Cijena barela sirove nafte na njujorškom tržištu porasla je 20 centi na 60,67 dolara. Londonski Brent poskupio je 50 centi, dosegnuvši 61,56 dolara.
Rastu cijena nafte pomoglo je daljnje jačanje cijene benzina za jedan cent na 1,7275 dolara za galon, nadovezavši se na poskupljenje od sedam centi od dana ranije. Razlog rastu terminskih cijena benzina su očekivanja da će se njegove zalihe smanjiti uslijed smanjenja proizvodnje u američkim rafinerijama u vrijeme proljetnih radova na njihovu održavanju.
Nervozu na tržištu nafte također stvaraju vijesti o militantnim napadima na naftna postrojenja od Bliskog istoka do Nigerije i zabrinutosti oko iranskog nuklearnog programa. Kuvajtski ministar nafte šeik Ahmed Fahd Al Ahmed Al Sabah kazao je kako vjeruje da su politički nemiri i ekstremizam dodali cijeni barela nafte nekih pet do osam dolara.
Iran, drugi po veličini proizvođač nafte u Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC), kaže kako je cilj njegova programa proizvodnja energije dok Sjedinjene Države tvrde da Teheran radi na razvijanju nuklearnog oružja.
Nedavni napadi militanata na nigerijske cjevovode i naftna postrojenja rezultirali su smanjenjem proizvodnje nafte u tom značajnom svjetskom izvozniku za oko 400.000 barela dnevno. Analitičari kažu da su obnovljeni napadi prigušili nade u skori povratak nigerijske proizvodnje nafte na uobičajene razine.