Iskazan u kunama, zagrebački je izvoz lani porastao za 19,8 posto, a uvoz za 15 posto, dok je izražen u dolarima izvoz bio veći za 21,1 posto, a uvoz za 16,3 posto nego 2004. godine.
Vanjskotrgovinski je deficit pak lani dosegnuo iznos od 44,18 milijardi kuna ili 7,4 milijarde dolara, odnosno povećan je u odnosu na 2004. za 13,1 posto u kunama ili 14,4 posto u dolarima.
Najveći dio zagrebačkog izvoza u prošloj godini realizirala je prerađivačka industrija - veći od 2,8 milijardi USD ili 16,4 posto više nego u godini ranije. Na prerađivačku se industriju odnosi i najveći dio uvoza, odnosno 8,24 milijarde USD ili 12,3 posto više nego u 2004.
Pritom je vrijednosno najveći izvoz ostvaren u proizvodnji naftnih derivata, u iznosu od 870,9 milijuna USD (rast od 18 posto) te kemijskoj industriji 539,14 milijuna USD (rast od 19,2 posto).
Kao i na razini države, i zagrebački su gospodarstvenici najveći dio svojih proizvoda lani izvozili u zemlje Europske unije te zemlje u razvoju.
Tako je u EU lani izvezeno roba za 1,53 milijarde USD ili 13,8 posto više nego u 2004., dok je uvoz iz tih zemalja iznosio više od 6,17 milijardi USD i povećan je prema prethodnoj godini za 8,3 posto.
Među njima po vrijednost izvoza predvodi Italija, u koju je je izvoz iznosio 472,46 milijuna USD i bio je za 20,8 posto veći nego u prethodnoj godini, dok je s 1,44 milijarde USD vrijednim uvozom na prvom mjestu Njemačka.
Ipak, najznačajniji vanjskotrgovinski partner zagrebačkim tvrtkama lani je bila Bona i Hercegovina u koju je izvoz povećan za 11,2 posto, na 718,86 milijuna USD, dok uvoz iz te zemlje bilježi rast od 46,9 posto, na 181,68 milijun USD.