Tako je prvi put od 1999. godine, od kada HNB u ovoj publikaciji uspoređuje podatke, udio bankarskog sustava pao ispod 80 posto.
Na drugom su pak mjestu lizing društva, s udjelom od 6,3 posto, a na trećem osiguravatelji s 5 posto od ukupne imovine hrvatskog financijskog sektora.
Imovina lizing društava pritom je iznosila 18,4 milijarde kuna, u čemu prevladava lizing osobnih automobila (kod poslovnog lizinga) te lizing nekretnina (kod financijskog lizinga).
Slijede obvezni mirovinski fondovi (OMF) i otvoreni investicijski fondovi, čiji je udio u ukupnoj imovini iznosio 3,2 posto, odnosno 3 posto. I dok je udio OMF-ova povećan za samo 0,3 postotna boda, udio investicijskih fondova je u odnosu na kraj 2004. bio veći za 1,2 postotna boda.
Naime, neto imovina otvorenih investicijskih fondova porasla je tijekom prve polovice prošle godine za čak 64 posto, na 7,4 milijarde kuna, od čega se najveći dio - 5 milijardi kuna ili 68 posto ukupne imovine, odnosi na novčane fondove.
Pritom, kažu u HNB-u, najveći dio imovine investicijskih fondova dolazi od pravnih osoba, koje zahvaljujući boljem upravljanju likvidnošću sve više ulažu u novčane fondove, koji omogućavaju veće prinose od klasičnih bankovnih depozita.
No, ako se nastave pozitivni trendovi na domaćem tržištu kapitala, u HNB-u očekuju da će i stanovništvo sve više ulagati u fondove, posebice mješovite i dioničke.
Važnost stambenih štedionica je pak u promatranom razdoblju lagano smanjena (s 1,8 na 1,7 posto), dok štedno-kreditne zadruge, iako najbrojnije, s udjelom od 0,5 posto još uvijek čine najslabiju skupinu financijskih posrednika na hrvatskom tržištu.