ZAGREB - U Hrvatskoj nema novooboljelih divljih ptica od ptičje gripe,
rekao je jučer predsjednik Povjerenstva za praćenje epidemiološkog
stanja i prevenciju ptičje gripe Mate Brstilo. Uputio je apel svim
lovcima te uzgajivačima peradi da i dalje surađuju sa stručnim
službama i svaki mogući sumnjivi slučaj divljih ptica i peradi odmah
prijave. Podsjetio je da je Hrvatska bila prva zemlja koja je virus
ptičje gripe, čim se pojavio 21. listopada 2005., uspjela suzbiti
rigoroznim mjerama i spriječiti da se proširi na domaću perad. Najavio
je da će se u Hrvatskoj krajem veljače povećati mjere nadzora preleta
divljih ptica i promatrati gdje slijeću. Za sada u Hrvatskoj, ni u
ostaloj Europi nema niti obične gripe, ali se uskoro očekuje.
ZAGREB - Nezavisni hrvatski sindikati pozvali su jučer poslodavce da
cijenu zbrinjavanja ambalažnog otpada ne prebacuju na građane.
Predsjednik sindikata Krešimir Sever je na konferenciji za novinare
upozorio je da što god se u Hrvatskoj dogodi, račun za to platit će
građani, pa će se to očito dogoditi i s primjenom novog Pravilnika o
ambalaži. Istaknuo je da je trenutno samo zbog povećanja cijena nekih
proizvođača pića (Coca-Cola, Jamnica) sindikalna košarica minimalnih
životnih troškova poskupjela za 0,5 posto, a ako se ostvare sva
najavljena poskupljenja, rast životnih troškova bit će daleko veći.
Sever je kazao da se Pravilnik o zbrinjavanju ambalažnog otpada
očekuje već desetak godina, a nije dosad stupio na snagu samo zbog
lobiranja velikih proizvođača toga otpada, pa su proizvođači imali
dovoljno vremena i ekstra profita da se pripreme za njegovu primjenu.
SISAK - Predsjednik Hrvatskog bloka-Pokreta za modernu Hrvatsku Ivić
Pašalić jučer je u Sisku zatražio "da se raspišu, ne samo lokalni
izbori u Sisku, Požegi, Velikoj Gorici i Dubrovačko-neretvanskoj
županiji, nego opći lokalni i parlamentarni izbori". Pašalić je kao
razlog za to naveo ocjenu "da su političke elite dovele Hrvatsku u
duboku gospodarsku, socijalnu i moralnu krizu". "Iz te kaljuže ne
mogu nas izvući prebjezi s jedne na drugu stranu, već što skoriji
lokalni i parlamentarni izbori, i ostavka haškog svjedoka na mjesto
predsjednika Republike", izjavio je, uz ostalo, Pašalić na
konferenciji za novinstvo u Sisku, održanoj uoči sjednice novog
predsjedništva županijske organizacije HB-a.
ZAGREB - Ukupna zaduženost stanovništva u Hrvatskoj nastavlja s brzim
rastom te je dostigla razinu od 33,9 posto BDP-a, istodobno su jaka
domaća valuta, niže kamatne stope i dulji rokovi kreditiranja pomogli
da se teret otplate duga čak blago smanjio, no, s obzirom na strukturu
zaduživanja, stanovništvo je izloženo visokoj razini valutnog rizika.
Povoljniji krediti doveli su do toga da prosječna zaduženost po
zaposlenom u Hrvatskoj zadnjih godina kontinuirano raste, s oko 23
tisuće kuna krajem 2001. na 51 tisuću kuna na kraju lipnja 2005.
godine, podaci su Hrvatske narodne banke. Zaduženost stanovništva u
Hrvatskoj još je daleko ispod zaduženosti stanovništva u Europskoj
monetarnoj uniji, od oko 55 posto BDP-a, no i gotovo upola veća u
odnosu na građane novih članica EU .