ZAGREB - U Hrvatskoj nema novooboljelih divljih ptica od ptičje gripe, rekao je jučer predsjednik Povjerenstva za praćenje epidemiološkog stanja i prevenciju ptičje gripe Mate Brstilo. Uputio je apel svim lovcima te uzgajivačima peradi da i dalje surađuju sa stručnim službama i svaki mogući sumnjivi slučaj divljih ptica i peradi odmah prijave. Podsjetio je da je Hrvatska bila prva zemlja koja je virus ptičje gripe, čim se pojavio 21. listopada 2005., uspjela suzbiti rigoroznim mjerama i spriječiti da se proširi na domaću perad. Najavio je da će se u Hrvatskoj krajem veljače povećati mjere nadzora preleta divljih ptica i promatrati gdje slijeću. Za sada u Hrvatskoj, ni u ostaloj Europi nema niti obične gripe, ali se uskoro očekuje.
ZAGREB - Nezavisni hrvatski sindikati pozvali su jučer poslodavce da cijenu zbrinjavanja ambalažnog otpada ne prebacuju na građane. Predsjednik sindikata Krešimir Sever je na konferenciji za novinare upozorio je da što god se u Hrvatskoj dogodi, račun za to platit će građani, pa će se to očito dogoditi i s primjenom novog Pravilnika o ambalaži. Istaknuo je da je trenutno samo zbog povećanja cijena nekih proizvođača pića (Coca-Cola, Jamnica) sindikalna košarica minimalnih životnih troškova poskupjela za 0,5 posto, a ako se ostvare sva najavljena poskupljenja, rast životnih troškova bit će daleko veći. Sever je kazao da se Pravilnik o zbrinjavanju ambalažnog otpada očekuje već desetak godina, a nije dosad stupio na snagu samo zbog lobiranja velikih proizvođača toga otpada, pa su proizvođači imali dovoljno vremena i ekstra profita da se pripreme za njegovu primjenu.
SISAK - Predsjednik Hrvatskog bloka-Pokreta za modernu Hrvatsku Ivić Pašalić jučer je u Sisku zatražio "da se raspišu, ne samo lokalni izbori u Sisku, Požegi, Velikoj Gorici i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, nego opći lokalni i parlamentarni izbori". Pašalić je kao razlog za to naveo ocjenu "da su političke elite dovele Hrvatsku u duboku gospodarsku, socijalnu i moralnu krizu". "Iz te kaljuže ne mogu nas izvući prebjezi s jedne na drugu stranu, već što skoriji lokalni i parlamentarni izbori, i ostavka haškog svjedoka na mjesto predsjednika Republike", izjavio je, uz ostalo, Pašalić na konferenciji za novinstvo u Sisku, održanoj uoči sjednice novog predsjedništva županijske organizacije HB-a.
ZAGREB - Ukupna zaduženost stanovništva u Hrvatskoj nastavlja s brzim rastom te je dostigla razinu od 33,9 posto BDP-a, istodobno su jaka domaća valuta, niže kamatne stope i dulji rokovi kreditiranja pomogli da se teret otplate duga čak blago smanjio, no, s obzirom na strukturu zaduživanja, stanovništvo je izloženo visokoj razini valutnog rizika. Povoljniji krediti doveli su do toga da prosječna zaduženost po zaposlenom u Hrvatskoj zadnjih godina kontinuirano raste, s oko 23 tisuće kuna krajem 2001. na 51 tisuću kuna na kraju lipnja 2005. godine, podaci su Hrvatske narodne banke. Zaduženost stanovništva u Hrvatskoj još je daleko ispod zaduženosti stanovništva u Europskoj monetarnoj uniji, od oko 55 posto BDP-a, no i gotovo upola veća u odnosu na građane novih članica EU .