HINA - Financijski servis
Hrvatska je tijekom prvih jedanaest mjeseci prošle godine na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti od 47,39 milijardi kuna ili 7,99 milijardi američkih dolara, dok je istodobno uvoz iznosio 100,77 milijardi kuna ili 16,99 milijardi dolara, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Tako je do kraja studenog prošle godine manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom premašio iznos od 53,38 milijardi kuna, odnosno 9 milijardi dolara, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 47 posto. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, u razdoblju od početka siječnja do kraja studenog 2005. godine hrvatski je izvoz izražen u kunama povećan za 7,7 posto, a izražen u dolarima za 10,2 posto. Uvoz je pak rastao po stopi od od 10,5 posto, kada je izražen u kunama, odnosno 13 posto u dolarima. Podaci DZS-a pokazuju da se od ukupnog izvoza u prvih jedanaest mjeseci 2005. godine 56,5 posto ili 4,5 milijardi USD odnosi na redoviti izvoz, koji je prema istom razdoblju 2004. godine povećan za 18,9 posto. Na izvoz nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine) odnosi se pak 39,7 posto izvoza u tom razdoblju, što je za svega 0,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu. U strukturi uvoza, s 88,5 posto, odnosno 15,03 milijarde USD, prevladava redoviti uvoz, koji je u prvih jedanaest mjeseci prošle godine porastao za 14 posto. Promatrano prema glavnim industrijskim grupacijama, u promatranom je razdoblju najviše povećan uvoz, ali i izvoz energije. Taj je uvoz povećan za 44,7 posto, na 2,55 milijardi USD, a izvoz za 33,3 posto, na nešto više od milijardu dolara. Promatrano pak prema djelatnostima, najveći se dio uvoza i izvoza odnosio na prerađivačku industriju, koja je do kraja studenog prošle godine ostvarila izvoz od 7,5 milijardi USD (rast za 8,6 posto), ali je i uvezla roba u vrijednosti od 14,4 milijarde USD (10,2 posto više). Unutar prerađivačke industrije, vrijednosno se najveći izvoz u prvih 11 mjeseci prošle godine odnosi na brodogradnju (tj. proizvodnju ostalih prijevoznih sredstava), i to u iznosu od 875,96 milijuna USD. No, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine izvoz brodogradnje smanjen je za 13,7 posto. Istodobno je izvoz u proizvodnji naftnih derivata povećan za 20,3 posto, na 806,8 milijuna USD, a u kemijskoj industriji za 18,1 posto, na 753 milijuna USD. Privremeni podaci DZS-a pokazuju i da je Hrvatska do studenog prošle godine najviše uvezla strojeva i transportnih uređaja - za 5,55 milijardi USD ili 6 posto više nego u prethodnoj godini. Od tog se iznosa značajan dio, odnosno 1,56 milijardi USD (rast za 2,3 posto), odnosni na uvoz cestovnih vozila. Strojevi i transportni uređaji dominiraju i izvozom u tom razdoblju, i to s 2,32 milijarde USD, što je za 1,1 posto manje u odnosu na izvoz iz istih mjeseci 2004. godine. U promatranim su mjesecima zemlje Europske unije ostale najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske, obzirom da se na njih odnosi 62,8 posto ukupnog izvoza (5,02 milijarde USD) te 74,1 posto ukupnog uvoza (11,13 milijardi USD) u prvih 11 mjeseci 2005. Pojedinačno tradicionalno predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti 1,76 milijardi USD (3,7 posto više), a iz koje je uvoz iznosio gotovo 2,7 milijardi USD (rast od 5,3 posto). Po vrijednosti hrvatskog izvoza na drugom je mjestu Bosna i Hercegovina (s 1,13 milijardi USD), a na trećem Njemačka (sa 836,16 milijuna USD). Pritom je izvoz u BiH povećan za 9,2 posto, a u Njemačku za 1,7 posto. Njemačka je pak na drugom mjestu po vrijednosti uvoza, i to s 2,5 milijarde USD ili 8,3 posto više nego u 2004. godini, a slijedi Slovenija, iz koje je uvezeno roba u vrijednosti od 1,16 milijardi USD.