POSLOVNI PREGLED broj 537

1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA

Kalmeta: Tunel kroz Biokovo gradit će država

Župan splitsko-dalmatinski Ante Sanader izjavio je večeras Hini da će prijedlog Sporazuma o raskidu koncesije razmotriti poglavarstvo Splitsko-dalmatinske županije ovoga petka, a tek kad Skupština splitsko-dalmatinska usvoji zaključak županijskog poglavarstva Ugovor o koncesiji bit će raskinut. Dodao je da je koncesionar koji je trebao raditi tunel danas dostavio Županiji prijedlog sporazuma o raskidu ugovora o koncesiji između njega i Županije.

Kako je doznao HTV tvrtka Mediteran-union tunel d.d. imala je deset godina koncesiju za izgradnju tunela kroz Biokovo, a u petak je definitivno odustala od njegove izgradnje. Tvrtka bi trebala dobiti odštetu od desetak milijuna kuna - oko 2,7 milijuna kuna za koncesijsku naknadu, a 7,9 milijuna kuna za ugovore s projektantima i građevinsku dozvolu.

Župan Sanader rekao je da će mu Županija vratiti njegova sredstva za koncesiju, a da bi otkup dokumentacije trebale uraditi Hrvatske autoceste. Direktor Mediteran union tunela d.d. Ljubo Grepo izjavio je za HTV da od gradnje tunela odustaje zbog nacionalnog interesa. Kako je kazao u ovom poslu nije zaradio ništa već je u njega išao više "radi domoljublja i nekih drugih stvari".

Kako je izvijestio HTV, da je tvrtka Mediteran-union tunel izgradila tunel kroz Biokovo, vozači bi, zbog koncesije, morali plaćati tunelarinu. Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta kazao je da je interes države da gradi tunel kroz Biokovo u tome da tunelarina na budućoj brzoj dvotračnoj cesti Imotski-Makarska bude besplatna. Istaknuo je da se taj tunel nalazi na budućoj novoj trasi nove ceste koja će se graditi od mora do tunela i od tunela do Imotskog. Kako doznaje HTV natječaj za probijanje tunela bit će raspisan potkraj kolovoza, projektna dokumentacija je gotova, novca ima i čeka se samo izbor izvođača radova.

2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI

DZS: inflacija na godišnjoj razini u srpnju 2,1 posto

Tako je godišnja stopa inflacije u srpnju ponovno premašila dva posto, jer je u lipnju iznosila 1,9 posto. U godišnjem prosjeku, odnosno u razdoblju od kolovoza prošle do srpnja ove godine u odnosu na razdoblje od kolovoza 2005. do srpnja 2006., potrošačke cijene u prosjeku su porasle za 2,2 posto.

Prosječna neto plaća u lipnju 4.738 kuna

Prema podatcima FINA-e, u privatnom sektoru u lipnju su isplaćene prosječne neto plaće u iznosu od 4.272 kune, a u državnom sektoru u iznosu od 5.458 kuna. Prema područjima djelatnosti prosjek neto plaća u lipnju se kretao od 3.837 kuna u djelatnosti ribarstva do 7.387 kuna u djelatnosti financijskog poslovanja.

3. BANKARSTVO I FINANCIJE

Raiffeisen leasing: u šest mjeseci vrijednost ugovora veća 22 posto

Istovremeno je volumen aktivnog portfelja RL-a povećan za 22 posto te je na kraju prvog polugodišta bio veći od 2 milijarde kuna. Iz te leasing kuće navode i da su u prvih šest ovogodišnjih mjeseci ostvarili 62 posto ukupne prošlogodišnje vrijednosti ugovora o leasingu.

Najveći porast vrijednosti novougovorenih poslova ostvaren je u leasingu nekretnina, sa 65 milijuna kuna koliko su ugovori o leasingu nekretnina iznosili u prvih šest mjeseci prošle godine, na 245 milijuna kuna u prvom polugodištu ove godine. To je razlog i povećanju udjela leasinga nekretnina s 8 posto ukupne vrijednosti svih leasing ugovora na kraju 2006. godine na čak 31 posto na kraju lipnja ove godine, ističu iz RL-a, napominjući da u leasingu i dalje najveći udio zauzima financiranje vozila.

U cjelokupnom poslovanju RL-a, 60 posto zauzima financijski te 40 posto operativni leasing, kaže se u priopćenju. Dobit Raiffeisen Leasinga nakon oporezivanja za prvih šest mjeseci ove godine iznosi 20,9 milijuna kuna što je za 15 posto više u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, navodi se u priopćenju RL-a.

4. TVRTKE

Grupa Croatia osiguranje: rast dobiti 64 posto

Ukupno zaračunata premija Grupe u prvom polugodištu iznosi 2,015 milijardi kuna, što je porast od 5 posto, priopćeno je danas iz Croatia osiguranja. U životnim osiguranjima zaračunata premija iznosi 174,6 milijuna kuna i za 18,9 posto je veća nego u istom razdoblju u 2006. godini. Zaračunata premija Grupe Croatia osiguranja u neživotnim osiguranjima za prvih šest mjeseci 2007. godine iznosi 1,84 milijardi kuna i bilježi porast od 3,9 posto prema zaračunatoj premiji za isto vrijeme u 2006. Prihodi od ulaganja sredstava neživotnih i životnih osiguranja Grupe iznose 356,7 milijuna kuna i bilježe porast od čak 137,4 posto.

Ukupni prihod Društva Croatia osiguranja d.d. u prvom polugodištu ove godine iznosi pak 1,77 milijardi kuna, što je povećanje od 15,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ostvarena neto dobit iznosi 64,3 milijuna kuna, što predstavlja porast od 20,4 posto. Ukupno zaračunata premija kompanije iznosi 1,85 milijardi kuna i bilježi rast od 4,4 posto u odnosu na prvih šest mjeseci 2006. godine. Pritom je zaračunata premija u životnim osiguranjima 161,9 milijuna kuna, sa porastom za 18,9 posto, dok zaračunata premija u neživotnim osiguranjima iznosi 1,69 milijardi kuna i predstavlja rast od 3,2 posto.

HAC-ov poziv za izgradnju dionice Osijek-Đakovo

Poziv za to javno nadmetanje objavljen je u današnjem dnevnom tisku, a u njemu između ostalog stoji i da se radovi koji su predmet nadmetanja nude cjelokupno, te da 'inačice i alternative nisu dopuštene'. Predviđeni rokovi završetka radova za poddionicu Čepin-Đakovo je 1. studenoga 2008., a za poddionicu Osijek-Čepin 1. studenoga 2009. Izgradnja dionice Osijek-Đakovo, ukupne dužine 32,5 kilometara, na trasi autoceste Beli Manastir-Osijek-Svilaj-Ploče predviđena je programom hrvatske Vlade.

HAC je pozvao i na javno nadmetanje za izgradnju dionice Jakuševac-Velika Gorica autoceste Zagreb-Sisak, s rokom za predaju ponuda do 12 sati 19. rujna ove godine, kada će se ponude i otvoriti. Osim dionice Jakuševac-Velika Gorica predmet nadmetanja je i izgradnja čvorišta i vijadukta Jakuševac, vijadukta Odra, putnog prijelaza, više nadvožnjaka, priključka Velika Gorica-trasa, preložne županijske ceste Ž3109, produžene ulice A.Kačića Miošića, paralelne ceste Gradići-Kolareva, pješačkog pothodnika Gradići te podvožnjaka Industrijski kolosjek. Predviđeni rok završetka svih tih radova, kako stoji u pozivu, je 15 mjeseci.

3. maj: u prvom polugodištu gubitak 20,8 milijuna kuna

Tako je 3. maj u prvih šest mjeseci ove godine zabilježio gubitak od 20,8 milijuna kuna što je, ocjenjuje Uprava u komentaru izvješća, u skladu s planiranim veličinama. Prema podatcima iz izvješća, ukupni prihodi grupe 3. maj u prvom su polugodištu ove godine 6,3 posto manji nego li u isto vrijeme lani, na što je ponajviše utjecalo smanjenje ostalih i financijskih prihoda. Naime, riječko je brodogradilište povećalo prihode od prodaje u inozemstvu za gotovo 8 posto, sa 473,3 milijuna kuna u prvom polugodištu lani na 511,1 milijun kuna u prvoj polovici ove godine.

No, istodobno su smanjeni prihodi od prodaje u zemlji, sa 29,5 na 26,1 milijun kuna, ostali prihodi smanjeni su za 18,4 posto, sa 227,2 na 185,4 milijuna kuna, dok su financijski prihodi gotovo prepolovljeni i u prvom su polugodištu ove godine iznosili 45,1 milijun kuna, dok su u isto vrijeme lani iznosili 89,6 milijuna kuna.

Uprava riječkog brodogradilišta u komentaru napominje da se likvidnost održava kreditima uz državna jamstva, te da je Grupa 3. maj izmijenila računovodstvene politike u skladu s usvojenim izmjenjenim Međunarodnom standardima financijskog izvještavanja koji su relevantni za njeno poslovanje.

Luka Rijeka: dobit 4,2 milijuna kuna

U Luci Rijeka u prvom je ovogodišnjem polugodištu pretovareno 2.682.113 tona tereta, što je 6 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Ta je tvrtka u prvoj polovici ove godine ostvarila ukupni prihod u iznosu od 105,69 milijuna kuna, što je za 10,8 posto više nego u prvom polugodištu lani.

Pritom je poslovni prihod iznosio 105,6 milijuna kuna, od čega je 73 posto ostvareno na stranim, a 27 posto na domaćem tržištu. Ukupni rashodi Luke Rijeka iznosili su pak 101,5 milijuna kuna i bili su za 9,5 posto veći nego u prvih šest prošlogodišnjih mjeseci.

Adris grupa: rast prihoda od prodaje 6,6 posto

Ostvarena je operativna dobit od 271,9 milijuna kuna, a dobit prije oporezivanja Adris grupe u prvom ovogodišnjem polugodištu iznosi 360,2 milijuna kuna i za 7,3 posto je veća od prošlogodišnje u istom razdoblju. Napominje se da je cigaretni dio poslovanja ostvario tri posto veću količinsku prodaju bilježeći rast kako na ključnim tržištima tako i ključnih brandova. U istom razdoblju turistički dio poslovanja bilježi 12,6 posto više noćenja gostiju nego u prvom polugodištu 2006. godine.

Zbog rušenja i stavljanja izvan upotrebe dotrajalih objekata, radi izgradnje novih hotela, u glavnoj će sezoni 280 smještajnih jedinica ili gotovo osam posto kapaciteta u čvrstim objektima biti izvan funkcije. Unatoč tome, zbog pojačanog bookinga i produženja turističke sezone, u Adris grupi očekuju bolje ukupne rezultate u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Varteks u prvom polugodištu sa znatno manjim gubitkom

Ukupni prihodi Varteksa u prvih šest mjeseci ove godine iznosili su 218,23 milijuna kuna, što je 3,7 posto ili 7,8 milijuna kuna više nego li u isto vrijeme lani.

Pritom su poslovni prihodi porasli za oko 5,3 posto, na 214,33 milijuna kuna, a gotovo 47 posto tih prihoda ili 100,26 milijuna kuna ostvareno je od prodaje u inozemstvu. Varteks u prvom polugodištu bilježi rast prihoda od prodaje u inozemstvu za 6,1 posto, dok su prihodi od prodaje na domaćem tržištu porasli za 4,5 posto, na 99,23 milijuna kuna, a ostali su prihodi porasli za 4,1 posto, na 14,83 milijuna kuna. Financijski su pak prihodi sa iznosom 2,74 milijuna kuna u odnosu na prvo polugodište lani manji za 53,4 posto.

Dobit Francka u prvom polugodištu 17,59 milijuna kuna

Manju dobit nego li u istom razdoblju lani Uprava Francka objašnjava prošlogodišnjim značajnim utjecajem prihoda ostvarenih prodajom financijske imovine. Ukupni prihodi Francka u prvom su polugodištu iznosili 245,91 milijun kuna, što je 1,2 posto, ili oko 3 milijuna kuna manje nego li u prvom polugodištu lani.

Metronetu sindicirani kredit od 150 milijuna kuna

Ugovor je Metronet potpisao s Privrednom bankom Zagreb (PBZ), Erste&Steiermarkische bankom, Volksbankom i Hypo-Alpe-Adria bankom. Pritom su PBZ i Erste izdali po 50 milijuna kuna, Volksbank 30 milijuna kuna, a Hypo 20 milijuna kuna. Konačno dospijeće kredita je sedam godina od dana sklapanja ugovora, uz poček od dvije godine.

Sindicirani kredit će, izjavio je predsjednik Uprave Metroneta Igor Paurević, Metronetu omogućiti ubrzano širenje vlastite mreže i širokopojasnih usluga na cjelokupnom području Hrvatske, čime očekuju i pokrivanje preko 70 posto svih hrvatskih poslovnih i rezidencijalnih korisnika.

Metronet će dio novca iz kredita iskoristiti za otkup vlastitih obveznica, izdanih 2006., kako bi se, ističu iz te tvrtke, 'optimizirala struktura kapitala i duga kompanije, u skladu sa poslovnim planom tvrtke'. Iz Metroneta također, osim širokopojasnog pristupa i fiksne telefonije, najavljuje i nove interaktivne usluge poput interaktivne televizije visoke rezolucije (HDTV), videa na zahtjev i drugo. Tvrtka Metronet na hrvatskom tržištu djeluje od svibnja 2005., a danas kao pružatelj integriranih poslovnih komunikacijskih rješenja ima više od 1.400 poslovnih korisnika.

Konsolidirani dobitak Valamar Grupe 37,62 milijuna kuna

U prvom je polugodištu ove godine Valamar Grupa ostvarila 74,2 posto veće ukupne prihode nego u istom lanjskom odnosno iznosili su 336,3 milijuna kuna. Istodobno su zabilježili 10,3 postotni porast ukupnih rashoda, na 296,7 milijuna kuna.

Slijedom takvih ukupnih prihoda i rashoda dobit Grupe prije oporezivanja iznosila je u prvom polugodištu 39,57 milijuna kuna, a nakon oporezivanja 31,18 milijuna kuna. Tom je iznosu, kako stoji u konsolidiranom izvješću s Burze, pridruženo još 6,4 milijuna 'manjinskih interesa' pa konačna konsolidirana dobit iznosi 37,62 milijuna kuna.

Valamar Grupa ima sjedište u Zagrebu, a na hrvatskoj jadranskoj obali upravlja s 21 hotelom i 8 apartmanskih kompleksa te 9 kampova, odnosno s ukupno 39 tisuća kreveta. To čini oko 10 posto kategoriziranih smještajnih hrvatskih kapaciteta, a nalaze se u sklopu hotelskih tvrtki Riviera Poreč, Rabac iz Rapca, Zlatnog otoka s Krka, Puntižele iz Pule te Dubrovnik-Babin kuk.

Dobit Zvečeva u prvom polugodištu 11,9 milijuna kuna

U istom prošlogodišnjem razdoblju dobit Zvečeva iznosila je 4,07 milijuna kuna. Dobit je, prema tumačenju Uprave Zvečeva, značajno porasla jer je Zvečevo na temelju odluke Ustavnog suda dobilo povrat poreza na dobit iz 1993. i 1994. godine u iznosu od 14,68 milijuna kuna. Ukupni prihodi tvrtke u prvom polugodištu povećani su za 12,7 posto, na 95,33 milijuna kuna. Najveći dio tih prihoda - 76,69 milijuna kuna, ostvaren je prodajom na domaćem tržištu.

Petrokemija u prvom polugodištu s dobiti od 1,8 milijuna kuna

Ostvarena je dobit, ističe Uprava u komentaru, rezultat veće proizvodnje i prodaje od plana. Kutinski proizvođač mineralnih gnojiva u prvom je polugodištu ostvario ukupni prihod od 969,1 milijun kuna, što je 14,8 posto više od plana, odnosno 15,9 posto više nego li u istom razdoblju lani.

Prema podatcima iz izvješća, Petrokemija je od prodaje u zemlji ostvarila 453 milijuna kuna prihoda, što je 8,4 posto više nego u istom razdoblju lani, dok su prihodi od prodaje u inozemstvu povećani za čak 22,5 posto, na 477,5 milijuna kuna.

Polugodišnja dobit IPK Kandita veća za 165,2 posto

Prema podatcima iz financijskog izvješća objavljenog na Zagrebačkoj burzi, ukupni prihodi IPK Osijek su u prvom polugodištu ove godine manji nego li u istom razdoblju lani za 11,5 posto, dok su nešto više, za 15,5 posto smanjeni ukupni rashodi. Osječki proizvođač šećera, čokalada i bombona u prvom je polugodištu ostvario ukupni prihod u iznosu od 297,1 milijun kuna, dok je u isto vrijeme lani prihod iznosio 335,9 milijuna kuna.

Ukupni prihod je manji budući da su u istom razdoblju prethodne godine prodavane veće prijelazne zalihe šećera iz proizvodnje u 2005. godini, objašnjava Uprava IPK Osijek u komentaru izvješća. Stoga su i prihodi od prodaje u inozemstvu, u iznosu 133,7 milijuna kuna, manji za 38 posto u odnosu na isto vrijeme lani, dok su istodobno prihodi od prodaje na domaćem tržištu povećani za 18,7 posto, na 94,7 milijuna kuna.

U prvom polugodištu ove godine došlo je i do promjena u vlasničkoj strukturi IPK Kandit nakon što je početkom lipnja bjelovarski Koestlin prodao 142.978 dionica osječkog IPK Kandita. Time je Koestlin svoj udio u osječkoj tvrtki smanjio sa 24 na 4 posto, a prema podatcima iz polugodišnjeg izvješća trenutno najveći udio u IPK Kanditu imaju IPK Zavod (32,16 posto) i Premisa Osijek (18,92 posto).

INA: u prvom polugodištu neto dobit smanjena za 53 posto

Neto prihod od prodaje INA grupe u prvom je polugodištu ove godine povećan za 4 posto, te je iznosio 11,19 milijardi kuna. Povećanje je uglavnom rezultat povećanih prodanih količina (8 posto rafinerijski proizvodi, 13 posto prirodni plin i 32 posto sirova nafta (prodaja izna INA Grupe), što je umanjeno nižim prosječnim prodajnim cijenama za rafinerijske proizvode i sirovu naftu, te slabijim US dolarom u odnosu na kunu u usporedbi s prvim polugodištem lani, objašnjavaju iz Ine.

Ističu također da je ograničavanje zaračunavanja maksimalne cijene prema formuli za izračun maloprodajnih cijena naftnih derivata, ('price cap' ograničenje) "negativno utjecalo na rezultat u prvom polugodištu 2007. godine za 67 milijuna kuna". Prema podatcima iz izvješća, INA je na domaćem tržištu u prvom polugodištu zabilježila rast prihoda od prodaje za 9 posto, na 7,48 milijardi kuna, dok je prihod od prodaje na stranom tržištu smanjen za 5 posto, na 3,71 milijardu kuna.

Podatci iz računa dobiti i gubitka također pokazuju rast prihoda Ine iz osnovne djelatnosti za 2 posto, na 11,72 milijarde kuna, ali i brži rast rashoda iz osnovne djelatnosti, za 4 posto, na 11,23 milijarde kuna. Tako je i dobit Ine iz osnovne djelatnosti u prvom polugodištu ove godine 27 posto manja nego li u isto vrijeme lani - dobit iz osnovne djelatnosti iznosila je 488 milijuna kuna, dok je u isto vrijeme lani iznosila 668 milijuna kuna.

Iz financijskih aktivnosti INA u prvom ovogodišnjem polugodištu bilježi gubitak u iznosu 88 milijuna kuna (u istom razdoblju lani zabilježena je dobit od 109 milijuna kuna). To je, objašnjavaju iz Ine, rezultat povećanih obveza za kamate od 74 milijuna kuna zbog povećane zaduženosti, smanjenja neto pozitivnih tečajnih razlika za 77 milijuna kuna, te većih bankarskih naknada i provizija za kredite u iznosu od 46 milijuna kuna (uglavnom zbog jednokratnih troškova za dobivanje novog dugoročnog kredita).

Prema podatcima iz izvješća, zarada po dionici Ine u prvom ovogodišnjem polugodištu iznosila je 29,6 kuna, što je 53 posto manje nego li u isto vrijeme lani kada je iznosila 63 kune po dionici.

Crikvenički Jadran i dalje s gubitkom

Jadran je u prvom ovogodišnjem polugodištu bio, kako iz te tvrtke navode u komentaru Izvješća, u blokadi žiro računa. Time se zapravo nastavlja njegovo višegodišnje otežano poslovanje zbog financijskih teškoća i neriješenih vlasničkih pitanja.

Ukupni prihodi Jadrana u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na lani za 14,5 posto, na 17,69 milijuna kuna, ukupni su rashodi istodobno porasli za 13,8 posto, na 38,23 milijuna kuna. Iz Jadrana u komentaru napominju da su im ukupni prihodi u okviru plana, no, da su im poslovni prihodi, koji su u prvom polugodištu porasli za 10,8 posto, na 16,97 milijuna kuna, manji od planiranih. Manji od planiranog je i turistički promet, a kako se navodi u komentaru ukupni broj noćenja manji je za 8 posto u odnosu na prošlu godinu.

Razgovori o mogućoj privatizaciji Jadrana intenzivirani su posljednjih mjeseci, a u proteklih mjesec dana i sindikati i radnici Jadrana zatražili su od Vlade nastavak sastanaka na kojima treba pronaći način kako privatizirati crikvenički Jadran.

Dalmacijacement: dobit 110,74 milijuna kuna

Prema podatcima iz financijskog izvješća objavljenog na Zagrebačkoj burzi, ukupni prihodi tvrtke u prvih šest mjeseci iznosili su 577,17 milijuna kuna, što je za 24,73 posto više od 462,72 milijuna kuna iz prvih šest mjeseci prošle godine.

Dalmacijacement je dio svjetske grupacije Cemex sa sjedištem u Meksiku, koja je kupovinom britanske grupacije RMC u ožujku 2005. godine zauzela značajan položaj na europskom tržištu cementa. Istom tom akvizicijom Cemex je ušao i u Hrvatsku, preuzevši tvrtke Dalmacijacement i Readymix Croatia koje su dotad poslovale u sklopu RMC-a.

Belišće višestruko povećalo dobit u prvom polugodištu

Ukupni prihodi Belišća u prvih šest mjeseci iznosili su 647,62 milijuna kuna, što je za 6,28 posto više nego u prvih šest mjeseci prošle godine. Pritom su prihodi od prodaje u zemlji iznosili 325,96 milijuna kuna i bili su za 5,68 posto veći od prošlogodišnjih, dok su prihodi od prodaje u inozemstvu porasli za 14,33 posto, na 263,14 milijuna kuna. Belišće d.d. proizvodi ambalažni papir, kartonsku, spiralnu i plastična ambalažu, drvene elemente, drvni ugljen, elektro opremu i druge proizvode, a plasira ih u više od 20 zemalja Europe i svijeta.

AD Plastik: dobit u prvom polugodištu 1,02 milijuna kuna

Ta dobit znatno je manja od 15,63 milijuna kuna koliko je iznosila u prvom lanjskom polugodištu, a AD Plastik bilježi i manje prihode i rashode u odnosu na isto prošlogodišnje rashode.

Rezultati poslovanja u prvom polugodištu ove godine manji su od rezultata u istom razdoblju prethodne godine. Na smanjenje rezultata najvećim dijelom su utjecali povećani troškovi u početku serijske proizvodnje za novo vozilo Renault, gdje se stabiliziranje proizvodnog procesa očekuje u drugom polugodištu, objašnjava Uprava u komentaru izvješća.

Napominje također da je u izvješću za prvo polugodište prošle godine korištena metoda udjela, a u ovoj metoda konsolidacije sukladno revidiranom Međunarodnom računovodstvenom standardu 27 u sklopu Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, te da u ovogodišnje polugodišnje izvješće nisu uključeni prihodi, ni rashodi tvrtki EURO APS I AD Brodovi d.o.o.

Prema podatcima iz izvješća, ukupni prihodi AD Plastika u prvih šest mjeseci iznosili su 295,53 milijuna kuna, dok su u istom prošlogodišnjem razdoblju iznosili 565,69 milijuna kuna.

Istovremeno, smanjeni su i ukupni rashodi, sa 541,44 milijuna kuna u prvih šest mjeseci prošle godine, na 292,77 milijuna kuna u istom ovogodišnjem razdoblju.

AD Plastik je tvrtka nastala izdvajanjem iz sastava kombinata Diokom (bivša Jugoplastika), a krajem lipnja imala je 2.338 zaposlenih.

Rast dobiti Saponie

Neto dobit Saponie za prvih šest mjeseci iznosila je 5,09 milijuna kuna, a u istom razdoblju prošle godine iznosila je 4,45 milijuna kuna. Prema konsolidiranom izvješću, ukupni prihodi Saponie porasli su za 10,93 posto, na 254,03 milijuna kuna. Prodajom u Hrvatskoj Saponia je u prvom polugodištu ostvarila prihode u iznosu 130,83 milijuna kuna, a prodajom u inozemstvu 103,91 milijun kuna.