Prema riječima Željka Kraljička, županijskog pročelnika poljoprivrede i gospodarstva, posljedice suše posebno će pogoditi obiteljska gospodarstva kojih u županiji ima oko osam tisuća, ali i stotinjak velikih i srednjih tvrtki.
Već sada se procjenjuje da su u Osječko-baranjskoj županiji, koja je i najveći poljoprivredni proizvođač, šteta od posljedica suše ogromne, kazao je.
Naveo je da je "rađenom simulacijom izračunato da će u Osječko-baranjskoj županiji štete od suše, ako se ona zaustavi na 50 posto, iznositi 360 milijuna kuna, ako štete budu na 70 posto usjeva šteta će biti oko 500 milijuna kuna, a u slučaju da strada 90 posto usjeva štete će iznositi 650 milijuna kuna".
Osječko-baranjski župan Krešimir Bubalo istaknuo je kako Županija neće do rujna proglašavati stanje elementarne nepogode, dok se ne utvrdi pravo stanje štete od suše.
Istaknuo je kako očekuju od Vlade da osigura novce kako bi se u rujnu podmirila šteta poljoprivrednim proizvođačima.
Predsjednik Županijske gospodarske komore Zoran Kovačević izjavio je za Hinu kako je procjena da su već sada štete na usjevima, posebice na kukuruzu, ali i na suncokretu, soji i ostalim kulturama u Osječko-baranjskoj županiji 50 posto.
Ako se nastavi sušno razdoblje u kolovozu može se očekivati da štete u poljoprivredi budu i 80 do 90 posto.
Predsjednik Udruga seljaka Slavonije i Baranje Antun Laslo izjavio je za Hinu kako je "stanje katastrofalno" te da seljaci ne pamte takvu sušu i takve posljedice na usjevima.
Izrazio je zabrinutost i za prehranu stoke, jer je pitanje s čime će se ona hraniti, ali i kakva će biti kvaliteta stočne hrane.
Preporučio je seljacima da što prije krene u branje kukuruza i siliranje kako bi se barem nešto spasilo jer zrna kukuruza zbog nedostatka vlage nemaju potrebnu kvalitetu.
Dodao je kako i prinosi žita nisu zadovoljavajući, posebice kod onih seljaka koji zbog nedostatka financijskih sredstava nisu na vrijeme i kvalitetno obavili prehranjivanje toga usjeva.
Osječko-baranjska županija je najviše stradala jer su na tom prostoru i najviše temperature i sušna razdoblja, ističe Laslo ocjenjujući da će one županije koje prije proglase stanje elementarne nepogode prije i doći do novca.
Po njegovom mišljenju ne treba čekati za proglašenje elementarne nepogode već da to treba učiniti što prije.
(Hina) xvs yds