Sjedište suda je u Ženevi i do sada su Konvenciji pristupile 33 zemlje, među njima i Hrvatska i Slovenija.
Sud ima mandat rješavanja sporova koji su mu podneseni, postupkom mirenja ili arbitraže.
Prema internetskoj stranici Suda to može uključiti sporove oko teritorijalnog integriteta, razgraničenja na moru ili rješavanja ekoloških i ekonomskih pitanja.
Glasnogovornik OESS-a Martin Nesirky kazao je u razgovoru za Hinu iz Beča kako bi izlazak Hrvatske i Slovenije pred taj sud, koliko on zna, bio i njegov prvi predmet.
Sud radi tako da osnuje komisiju za pomirenje ili arbitražni sud kad mu se obrate zainteresirane strane.
Glavni mehanizam kojim djeluje je mirenje čiji je cilj predložiti uvjete rješavanja spora stranama u sporu. Mirenje može tražiti jedna strana u sporu ili sve.
Postupak teče tako da se uspostavi komisija za pomirenje koja na kraju postupka predstavlja izvješće i preporuke stranama koje ih mogu u roku od 30 dana prihvatiti ili ne. Ako se u tom roku ne postigne dogovor i ako su se strane suglasile da se podvrgnu arbitraži uspostavlja se ad hoc arbitražni sud i njegova će odluka biti pravno obvezujuća.
Sud čine priznati stručnjaci na polju međunarodnog prava koje su imenovale zemlje članice konvencije.
Predsjednik Suda je Robert Badinter, bivši francuski ministar pravosuđa.
On je na tu dužnost imenovan u svibnju 1995.
Prema internetskoj stranici Suda, Hrvatska je kao svoje stručnjake imenovala profesora međunarodnog prava Božidara Bakotića i bivšeg hrvatskog veleposlanika u Mađarskoj Stanka Nicka, a Slovenija ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela, profesora međunarodnog prava Boruta Bohtea, slovenskog povjerenika za sukcesiju Mihu Pogačnika.