Hrvatsku robnu razmjenu s inozemstvom u prvih pet mjeseci ove godine karakterizira brži rast uvoza od izvoza, što je rezultiralo daljnjim porastom deficita i padom pokrivenosti uvoza izvozom, sa 47,7 posto u prvih pet mjeseci 2006. na 46 posto u istom razdoblju ove godine.
Vrijednost izvoza je u pet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani povećana za 656 milijuna dolara ili 237,4 milijuna eura, dok je istodobno vrijednost uvoza veća za 1,7 milijardi USD ili za 765,6 milijuna eura.
Robni je izvoz, izražen u američkim dolarima, u prvih pet mjeseca ove godine iznosio 4,64 milijardi dolara, što je za 16,5 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, dok je uvoz istodobno povećan za 20,8 posto te je ukupno iznosio 10,1 milijardu dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku.
No vrijednosti izvoza i uvoza u dolarima ipak nisu objektivan pokazatelj kretanja robne razmjene u ovoj godini, pogotovo kada se ona uspoređuje s kretanjima u prošloj, napominju analitičari Hrvatske gospodarske komore u publikaciji "Gospodarska kretanja".
Pojašnjavaju, naime, da je dolar u prvih pet mjeseci prošle godine prema euru ojačao za približno 6,5 posto, što je utjecalo na usporavanje rasta vrijednosti robne razmjene izražene u dolarima, dok je u pet mjeseci ove godine oslabio za približno 7,2 posto, što je pak dinamiziralo rast vrijednosti izvoza i uvoza iskazanih u dolarima.
Stoga realniju sliku daju podaci izraženi u eurima kada je uz rast izvoza od 7,3 posto i rast uvoza od 11,2 posto, te dvostruko veću vrijednost uvoza od izvoza, deficit robne razmjene povećan za 14,8 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine čime je dosegnuo 4,1 milijardu eura. U odnosu na prvih pet mjeseci prošle godine deficit je povećan za 528 milijuna eura.
Izraženo u eurima, po podacima Državnog zavoda za statistiku, hrvatski je robni izvoz u prvih pet mjeseci ove godine iznosio 3,5 milijardi eura, a uvoz 7,6 milijardi eura.
Po podacima Hrvatske narodne banke, u eurima se obavlja oko 72 posto hrvatskog izvoza, te oko 73 posto uvoza.
Vrijednost izvoza je povećana za oko 240 milijuna eura pri čemu je najveći rast zabilježen kod izvoza strojeva i uređaja, kemikalija i kemijskih proizvoda, električnih strojeva i aparata te izvoza metala.
Istodobno je došlo do značajnog pada vrijednosti izvoza ostalih prometnih sredstava (brodova), električne energije, hrane, zemnog plina i riba te nešto manjeg pada vrijednosti izvoza naftnih derivata te radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme.
Smanjeni izvoz hrane, navode analitičari Centra za makroekonomske analize HGK, uzrokovan je padom izvoza najjačeg izvoznog prehrambenog proizvoda - šećera te kakao praha u kojem je također veliki udio šećera.
Osim toga, smanjenje izvoza plina bi trebalo biti povezano s prošlogodišnjim završetkom plinovoda od polja u Sjevernom Jadranu do obale čime je smanjen izvoz plina u Italiju.
Uvoz je istodobno povećan za znatno većih 766 milijuna eura, na što je najviše utjecalo povećanje vrijednosti uvezenih metala, strojeva i uređaja, kemikalija i kemijskih proizvoda te motornih vozila.
Istodobno je osjetno smanjen samo uvoz naftnih derivata i zemnog plina pri čemu je jedan dio utjecaja imala topla zima, kao i spomenuto otvaranje plinovoda, odnosno veće zadovoljavanje potrošnje plina domaćom proizvodnjom.