ZAGREB - Predsjednik Republike Stjepan Mesić opovrgnuo je sinoć nagađanja da je njegov savjetnik Saša Perković od generala Vladimira Zagorca tražio da provjeri dokument prema kojem je premijer Ivo Sanader na Djevičanskim otocima pohranio 19 tona zlata, a odbacio je i tvrdnje da je Zagorcu nuđen status pokajnika te izrazio nezadovoljstvo načinom na koji je HRT pratio tu aferu. U intervjuu za HTV-ovu emisiju "Fokus" izjavio je da bi se zbog nezakonitog tajnog snimanja bečkog sastanka trebao pokrenuti kazneni postupak te da bi odgovorni za, kako je rekao, podvalu, trebali povući konzekvence. Mesić smatra da se preko "slučaja Zagorec" pokušava napraviti razdor u hrvatskom državnom vrhu. Ponovio je da se glavni državni odvjetnik Malden Bajić suglasio sa sastankom Perkovića i Zagorca te potvrdio da je do sastanka došlo uz pomoć novinara Romana Bolkovića i Zagorčeva prijatelja i suradnika Romana Bindera kojega je primio u Vili Weiss. Binder ga je, kaže, izvjestio da Zagorec jedino i isključivo Uredu predsjednika želi dati podatke o računima i transferu novca prikupljenog za obranu Hrvatske.
ZAGREB - Muzej Mimara proslavio je sinoć 20. obljetnicu otvorenja. Taj je muzej otvoren 1987. za vrijeme Univerzijade, a do sada ga je posjetilo oko dva milijuna ljudi. Obljetnica je obilježena otvaranjem izložbe iz muzejskoga fundusa "Osnovni oblici namještaja od 16. do ranoga 19. stoljeća u Muzeju Mimara", autorice Lade Ratković-Bukovčan, te izložbe "Charles Le Brun Jean-Baptiste Oudry: Crteži dvaju kraljevskih slikara iz Muzeja Mimara", autora Slavena Perovića. Ravnatelj Muzeja Tugomir Lukšić podsjetio je da je 1980. Mimarina zbirka prvi put registrirana kao Muzej u osnivanju, a nakon neostvarenoga projekta da se ona smjesti u zgradu bivšega isusovačkog samostana u Gornjem gradu, polovicom osamdesetih godina, tadašnji Sabor RH i Skupština grada Zagreba donose odluku da se zbirka trajno smjesti u središnjem dijelu gimnazijskog kompleksa na Rooseveltovu trgu u Zagrebu. Uređenje muzeja trajalo je dvije godine. Od 1985. bio je u sastavu Muzejsko-galerijskog centra, a od veljače 1999. djeluje samostalno pod imenom Javna ustanova "Zbirka umjetnina Ante i Wiltrud Topić-Mimara" - Muzej Mimara.
Ministar kulture Božo Biškupić podsjetio je na ulogu velikoga donatora Ante Topića Mimare koji je svoju veliku zbirku darovao svom narodu.
PULA - U prepunoj pulskoj Areni sinoć je u sklopu 54. Festivala igranog filma hrvatsku premijeru doživio film "Harry Potter i Red feniksa" redatelja Davida Yatesa. Riječ je o novom filmu iz serije temeljene na bestseller romanima o britanskom dječaku čarobnjaku. Film je djelo nagrađivana britanskog televizijskog redatelja Davida Yatesa, a u pulskom anfiteatru prikazan je izvan konkurencije u programu pod nazivom "PoPularni program". Prije "Harrya" pulska publika je u sklopu treće večeri Festivala mogla vidjeti film "Armin" redatelja Ognjena Sviličića. Riječ je o humorističnoj drami o dječaku iz Bosne i Hercegovine koji s ocem putuje u Zagreb na audiciju za ulogu i njemačkom filmu.
OSIJEK - Dramska predstava "Rosencrantz i Guildenstern su mrtvi", autora Toma Stopparda, u režiji Zlatka Svibena sinoć je premijerno izvedena na 7. "Osječkom ljetu kulture" koje se održava od 25. lipnja do 21. srpnja. Riječ je o ambijentalnoj predstavi koju je redatelj postavio na nekoliko lokacija u osječkoj povijesnoj gradskoj jezgri Tvrđi, a drama je uprizorena u dvorištu Franjevačkog samostana, kod Vodenih vrata utvrde Bastion te u dvorištu obližnje Galerije "Kazamat". Predstava je rezultat produkcije Ansambla "Osječkoga ljeta kulture", a u njoj su, uz ostale, nastupili Franjo Dijak, Rakan Rushaidat, Božidar Alić, Slaven Špišić te studenti glume i lutkarstva osječke Umjetničke akademije. Glumac Božidar Alić u predstavi je nastupio s imobiliziranom nogom i hodajući uz pomoć štake jer se, kako je izvijestio redatelj, ozlijedio sinoć na generalnoj probi.
ŠIBENIK - Izložba pod nazivom "Blago muzeja Marton" otvorena je sinoć u Muzeju grada Šibenika u sklopu Šibenskog kulturnog ljeta. Otvarajući izložbu vlasnik jedinog hrvatskog privatnog muzeja Veljko Marton kazao je kako je u Šibeniku predstavljen manji dio njegove zbirke, odnosno 90 izložaka. Uglavnom je riječ o slikama hrvatskih i europskih autora iz razdoblja od 1750. do 1850., zatim staklu, srebru te porculanu po čemu je Martonova zbirka i najpoznatija. Martonova kolekcija broji gotovo 2000 umjetnina, a velik dio njegove zbirke javnosti je bio prvi put pokazan 2002. u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt. Muzej Marton osnovan je godinu dana kasnije, a nakon Zagreba, svoju je zbirku predstavio još i u Splitu. Izložba u Šibeniku biti će otvorena do 26. kolovoza.