Na visoki rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda u prvom ovogodišnjem tromjesečju od 7 posto, što je najviša kvartalna stopa rasta u posljednjih desetak godina, najviše je utjecalo kretanje osobne potrošnje, a potom i relativno visok rast investicija u fiksni kapital.
Takva stopa porasta BDP-a u prvom ovogodišnjem kvartalu ujedno nagovještava i da će ovogodišnja stopa rasta BDP-a biti veća od prvobitno planiranih 4,6 posto, koliko se predviđalo sredinom prošle godine, navode analitičari Hrvatske gospodarske komore u najnovijim "Gospodarskim kretanjima".
Na takvu visoku stopu rasta u prvom ovogodišnjem tromjesečju najviše je utjecalo kretanje osobne potrošnje, napominju analitičari Centra za makroekonomske analize HGK
Rast osobne potrošnje u prvom ovogodišnjem tromjesečju, od 7,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje kada je iznosio 4 posto, bio je najveći u posljednjih desetak godina.
Povećanje osobne potrošnje velikim je djelom pak potaknuto snažnom kreditnom aktivnošću poslovnih banaka jer je neto porast kredita stanovništvu za prva tri mjeseca također bio među najvišima u posljednjih deset godina. Samo je u 2004. godini zabilježen veći neto porast tih kredita, navode analitičari HGK.
Dodaju da je pored osobne potrošnje na rast BDP-a značajno utjecao i relativno visok rast investicija u fiksni kapital, od 11,2 posto, koji je bio nešto manji od prošlogodišnjeg (od 16,1 posto), ali znatno (28 posto) veći od prosječnog porasta u prvim kvartalima prethodnih pet godina.
Pritom je pored utjecaja velikih javnih investicija u infrastrukturu prisutan i značajan utjecaj privatnih investicija na rast BDP-a.
Istodobno je utjecaj rasta izvoza roba i usluga (od 3 posto) na rast BDP-a u prvom ovogodišnjem kvartalu bio relativno mali u usporedbi s prethodnim godinama (u prvom tromjesečju lani iznosio je 14 posto). No vrijedi i za uvoz roba i usluga (porast od 3,7 posto) koji utječe na usporavanje rasta BDP-a.
Daleko manji porast uvoza nego u prvom kvartalu prethodne godine (kada je iznosio 16,1 posto) doveo je, naime, do blagog smanjenja pokrivenosti agregatne potražnje uvoznim robama i uslugama, sa 39 posto u prvom kvartalu 2006. godine na 38,2 posto, navode analitičari.
Na rast BDP-a u manjoj je mjeri utjecao i porast državne potrošnje, sa rastom od 2,8 posto, čime je nastavljen trend laganog povećanja utjecaja državne potrošnje na rast BDP-a iz prethodne dvije godine.
Za razliku od prvih kvartala prethodne tri godine, u ovoj se godini bilježi smanjenje zaliha, što je, ali u manjoj mjeri, usporilo rast BDP-a jer je jedan dio ukupne potražnje zadovoljen korištenjem tih zaliha, a ne novom proizvodnjom, primjećuju analitičari HGK.