Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
12. srpnja 2007.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 13. srpnja
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 13. srpnja
6. Sa sjednice Vlade
7. Deficit tekućeg računa u prvom kvartalu veći od 2 milijarde eura
8. Svjetska banka: javna potrošnja u Hrvatskoj previsoka
9. Profitabilnost banaka u Hrvatskoj je ispod europskog prosjeka
10. Sporazum o podmirenju međusobnih potraživanja Industrogradnje i države
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb od 12. srpnja
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama +
Prosječna kamata
(%) +
12. VII. 514.500.000 164.500.000 164.500.000 +
7,01
Analiza trgovanja na Tržištu novca na dan 12. srpnja 2006.
Promet Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
Prekonoćni 124.500.000 6,87
Ročni depozit 10.000.000 7,50
Jedan tjedan 30.000.000 7,43
Ukupno 164.500.000 7,01
Na Tržištu novca danas ništa nova. Naime, i dalje je ponuda novca nedostatna za podmirenje većeg dijela ukupno prijavljene potražnje. Tako je i danas, nakon što su iskorištena sva slobodna sredstva iz ponude, podmireno oko 32 posto potreba korisnika po prosječnoj cijeni od 7,01 posto.
Aukcija deviza HNB-a
Na aukciji održanoj 12. srpnja 2007. godine, Hrvatska je narodna banka u okviru devizne intervencije otkupila od banaka 71,2 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,297917 kuna za jedan euro.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala 12. srpnja
Zagrebačka burza: Aktivne dionice 12. srpnja (cijene u kunama)
Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja +
Cijena Ukupan Promet
Službeno tržište +
Croatia osiguranje-P 17.165,55 17.200,00 +
17.200,00 51.531,10
Croatia osiguranje-R 18.000,00 18.500,00 +
18.000,00 1.015.045,00
INA-Industrija nafte 2.830,00 2.860,00 +
2.840,00 4.954.960,93
Istraturist 430,00 430,00 +
430,00 60.200,00
Medika 17.100,00 17.500,00 +
17.100,00 34.600,00
Pliva 830,00 830,00 +
830,00 66.400,00
Podravka 570,01 580,00 +
580,00 1.142.509,50
Varteks 254,83 260,00 +
256,00 305.228,32
Viro tvornica šećera 1.270,00 1.280,00 +
1.280,00 233.296,10
Tržište ZIF +
ZIF Slavonski 95,20 95,21 +
95,20 21.420,76
Tržište JDD +
ACI 12.000,00 12.000,00 +
12.000,00 24.000,00
AD Plastik 250,00 255,00 +
250,00 267.172,76
Adris grupe-P 558,01 563,90 +
560,00 4.106.210,00
Adris grupe-R 640,01 650,00 +
640,01 1.059.555,57
Agromeđimurje 2.550,00 2.550,00 +
2.550,00 15.300,00
Arenaturist 540,00 549,50 +
549,50 385.590,84
Atlas nekretnine 134,93 134,99 +
134,99 35.361,23
Atlas 77,00 79,50 +
77,00 8.495,00
Atlantska plovidba 1.700,00 1.750,00 +
1.750,00 1.530.852,39
Badel 1862 930,00 960,00 +
930,50 596.460,07
Belje 315,01 328,49 +
322,00 545.608,81
Belišće 826,01 834,00 +
826,02 535.363,56
Centar banka-P 1.015,00 1.020,01 +
1.015,00 36.665,05
Centar banka-R 1.270,00 1.270,00 +
1.270,00 5.080,00
Chromos Agro 1.900,00 1.900,00 +
1.900,00 19.000,00
Đuro Đaković holding 261,00 269,97 +
267,25 809.832,59
Đuro Đaković montaža 851,00 853,00 +
851,00 71.572,30
Dioki 415,00 429,99 +
416,00 164.193,90
Đakovština 211,00 215,00 +
215,00 34.550,00
Dalekovod 1.215,00 1.220,00 +
1.215,00 753.760,13
EIG 149,00 150,99 +
150,99 72.053,96
Elektrometal 1.400,00 1.450,00 +
1.450,00 29.750,00
Elektroprojekt 2.800,00 2.800,00 +
2.800,00 11.200,00
Elektropromet 376,00 376,00 +
376,00 105.656,00
Ericsson Nikola Tesla 3.625,00 3.670,00 +
3.625,00 394.384,72
Finvest Corp 600,01 610,00 +
600,01 45.980,38
Franck 2.250,01 2.300,00 +
2.300,00 29.700,04
Dubrovnik-Babin kuk 400,00 405,01 +
400,00 222.792,18
Hidroelektra niskogradnja 1.366,00 1.400,00 +
1.385,00 204.780,00
Imperial 1.300,00 1.300,00 +
1.300,00 33.800,00
Hoteli Medena 171,50 172,00 +
171,50 60.740,36
Hoteli Omišalj 42,00 45,00 +
42,00 26.574,00
Rabac 470,00 470,00 +
470,00 51.230,00
Hoteli Tučepi 379,99 379,99 +
379,99 1.899,95
HUP Zagreb 2.250,00 2.250,00 +
2.250,00 234.000,00
Institut građevinarstva Hr. 11.100,00 11.199,99 +
11.120,00 367.128,96
Imunološki zavod 825,00 825,00 +
825,00 30.525,00
Industrogradnja 1.602,00 1.720,00 +
1.720,00 156.326,57
Ingra 36.011,00 36.900,00 +
36.500,00 2.051.498,07
IPK Kandit 1.301,01 1.325,00 +
1.302,00 218.858,30
Jadroagent 830,00 850,00 +
850,00 263.757,40
Jadroplov 469,00 469,00 +
469,00 19.698,00
Jadranka 2.620,00 2.650,00 +
2.620,00 140.360,00
Jadran tvornica čarapa 470,00 470,00 +
470,00 22.090,00
Jadranski naftovod 7.200,00 7.680,00 +
7.400,00 1.363.752,00
Karlovačka banka-R 338,99 339,00 +
339,00 137.971,50
Konzum 70.000,00 71.000,00 +
71.000,00 494.500,00
Končar D&ST-R 4.150,00 4.300,00 +
4.300,00 134.450,00
Končar 1.150,00 1.183,50 +
1.170,00 885.837,22
Koka 710,00 710,00 +
710,00 1.420,00
Dom holding 215,00 220,00 +
216,00 389.074,18
Kraš 782,00 810,00 +
810,00 122.559,80
Kaštelanski staklenici 1.041,00 1.052,00 +
1.052,00 54.451,14
Lucidus 32,00 32,00 +
32,00 5.376,00
Ledo 9.890,00 10.000,00 +
9.900,00 2.309.210,06
Luka Ploče 2.650,00 2.650,00 +
2.650,00 10.600,00
Luka Rijeka 580,00 600,00 +
598,90 671.143,81
Lola Ribar 288,00 288,30 +
288,30 7.490,70
Lošinjska plovidba 475,01 475,01 +
475,01 15.200,32
Liburnia Riviera hoteli 6.180,00 6.398,00 +
6.250,00 2.024.610,06
Lavčević 1.170,00 1.175,00 +
1.170,00 201.356,00
Maistra 328,00 328,95 +
328,95 75.542,70
MIV 15.000,00 15.797,96 +
15.797,96 61.595,92
Mlinar 820,00 850,00 +
830,00 688.295,86
Privredna banka 1.900,00 1.940,00 +
1.940,00 1.026.577,92
Podravska banka-R 2.049,99 2.084,99 +
2.050,00 90.374,70
PPK Ka.mesna industrija 1.400,00 1.400,00 +
1.400,00 14.000,00
Puljanka 230,01 230,01 +
230,01 4.600,20
Proficio 72,53 75,00 +
72,53 104.791,72
Petrokemija 294,50 300,00 +
299,98 240.718,94
Pounje trikotaža 29,53 34,79 +
34,79 14.504,95
Erste&Steiermarkische b. 917,00 917,99 +
917,99 51.372,79
Riviera 690,03 690,03 +
690,03 2.070,09
RIZ-odašiljači 525,00 549,99 +
525,00 98.978,39
Saponia 617,01 617,01 +
617,01 21.595,35
Slobodna dalmacija 114,50 116,68 +
114,50 62.229,59
Slatinska banka-R 462,00 470,00 +
467,08 150.758,89
Banco Popolare Croatia-P 2.999,99 3.100,00 +
3.099,99 337.799,36
Sunčani Hvar 215,00 217,00 +
217,00 167.465,00
Tehnika 10.320,00 10.320,02 +
10.320,00 103.200,13
Tisak 949,00 960,00 +
960,00 704.124,00
Tekstilpromet 3.500,00 3.500,00 +
3.500,00 49.000,00
Tankerkomerc 2.600,00 2.600,00 +
2.600,00 41.600,00
Tankerska plovidba 5.100,00 5.150,00 +
5.150,00 61.690,00
Transadria 8.000,01 8.880,27 +
8.880,27 2.070.331,52
TOZ Penkala 481,00 505,00 +
481,00 369.589,00
Uljanik 385,00 390,00 +
390,00 141.405,00
Uljanik plovidba 3.000,00 3.030,00 +
3.000,00 276.705,00
Viadukt 2.815,00 2.970,04 +
2.815,00 177.425,90
FIMA VAlidus 190,00 190,00 +
190,00 24.130,00
Valamar grupa 115,20 120,00 +
120,00 149.286,22
Zagrebačka banka-R 10.903,01 11.100,00 +
11.100,00 597.415,13
Zlatni rat 600,00 605,00 +
605,00 44.600,00
Žitnjak 675,10 710,00 +
675,10 145.985,71
Zvečevo 486,10 494,00 +
486,10 18.159,50
Usporedno tržište +
HG Spot 650,00 650,00 +
650,00 28.600,00
Jadransko osiguranje 9.321,00 9.400,00 +
9.400,00 65.513,00
Končar mjerni transf.-P 1.500,00 1.500,00 +
1.500,00 15.000,00
Modra špilja 196,20 196,20 +
196,20 8.829,00
Mladina 319,00 321,00 +
320,00 39.352,00
SN holding 265,00 275,00 +
275,00 98.280,00
Societe Generale-St.b.-R 1.250,00 1.250,00 +
1.250,00 37.500,00
Tvornica stočne hrane 14.000,00 14.000,00 +
14.000,00 210.000,00
VIS 142,50 149,97 +
149,97 35.892,81
RHMF-O-103Ainst*1 105,50 105,50 \ +
5.275.000,00
RHMF-O-19BAinst*2 105,30 105,55 \ +
6.144.963,20
Ukupan promet +
52.660.452,08
*1obveznice Republike Hrvatske HRK 3 milijarde s fiksnom kamatnom stopom od 6,75 % godišnje i isplatom jednokratno o dospijeću te dospijećem 08. ožujka 2010. godine. kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi - cijena u % nominale
*2obveznice Republike Hrvatske EUR 200 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,375 % godišnje i isplatom jednokratno o dospijeću te dospijećem 29. studenog 2019. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi - cijena u % nominale
Na Zagrebačkoj je burzi danas ostvaren promet u iznosu od 52,6 milijuna kuna, a pritom je trgovinom obveznicama ostvareno svega nešto više od 21,5 posto današnjeg ukupnog prometa. Aktivno je bilo 114 dionica a pritom je njih 49 dobilo, dok ih je 37 izgubilo na vrijednosti.
Među današnjim dobitnicama značajniji je rast vrijednosti zabilježila tek dionica Transadrie. Naime, cijena joj je skočila 880,27 kuna ili 11 posto.
Cijena pak dionice Konzuma porasla je 3.000, Tvornice stočne hrane 300, Ingre i Tekstilprometa po 200, redovne dionice Končara distributivnih i specijalnih transformatora 189, Jadranskog naftovoda 150, Industrogradnje 120, Medike, Leda, Liburnia Riviera hotela, povlaštene dionice Banco Popolare Croatia i redovne dionice Zagrebačke banke po 100, Francka 70, Atlantske plovidbe 50, Tiska 45, Imunološkog zavoda 35, Koke 30, Kraša 28, Zlatnog rata 25, Viro tvornice šećera i Jadran tvornice čarapa po 19, Lole Ribara 18,3 a Erste&Steiermarkische banke 15 kuna.
Dionice Elektrometala, Hotela Tučepi, Končara, Petrokemije, Uljanika i HG Spot-a poskupile su danas po deset, Atlas nekretnina i Jadroplova po devet, Đuro Đaković holdinga 8,26, Zvečeva 8,1, redovna dionica Karlovačke banke osam, VIS-a sedam, Varteksa šest, Đakovštine, Mlinara i SN holdinga po pet, Valamar grupe 4,8, Podravke tri, Pounje trikotaže 2,8, Belja 2,5, EIG-a i FIMA Validus-a po dvije a Elektroprometa i redovna dionica Slatinske banke po jednu kunu, dok je dionica Dioki-a skuplja 94 lipa.
Među gubitnicama dvije su dionice danas zabilježile značajniji pad vrijednosti. Tako je cijena dionice Chromosa Agro potonula 300 kuna ili više od 13,5 posto te Dubrovnik-Babinog kuka 50 kuna ili više od 11 posto.
Cijena pak redovne dionice Croatia osiguranja pala je 300, Elektroprojekta 265, Viadukta 204,2, PPK Karlovačke mesne industrije 90, Kaštelanskih staklenika 68, Ina industrije nafte i Agromeđimurja 44, Instituta građevinarstva Hrvatske 40, povlaštene dionice Centar banke, Ericsson Nikole Tesle i redovne dionice Podravske banke po 35, TOZ Penkale 34, Saponie 33, Jadranke i Lavčevića po 30, Badela 1862 29,5, Hidroelektre niskogradnje 25, Žitnjaka 24,96, Finvest Corpa i Puljanke po 20 kuna.
Redovna dionica Adris grupe pojeftinila je danas deset, IPK Kandita osam, Istraturista šest, Plive i povlaštena dionica Adris grupe po pet, AD Plastika, Belišća, Dalekovoda i Hotela Omišalj po tri, Atlasa 2,7, Slobodne dalmacije 2,18, a Dom holdinga, Maistre i Sunčanog Hvara po jednu kunu, dok je dionica Proficio-a jeftinija 57 lipa.
CROBEX indeks pao je danas 19 bodova - na 4.747 bodova.
Vrijednost pak CROBIS indeksa i danas je iznosila - 98 bodova.
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirovinski fond vrijednost na dan vrijednost na dan +
promjena %
10. 07. 11. 07.
Mirex 149,39 149,33 -0,04
AZ OMF* 144,82 144,72 -0,06
Erste Plavi OMF. 154,29 154,34 0,03
PBZ Croatia osig.OMF 152,06 151,76 -0,19
Raiffeisen OMF 151,89 151,95 0,03
AZ benefit DMF** 126,48 126,84 0,28
AZ profit DMF 154,80 154,64 -0,10
Croatia osiguranje DMF 132,72 132,72 0
Erste Plavi Expet DMF 137,47 137,67 0,14
Erste Plavi Protect DMF 110,72 110,85 0,11
Raiffeisen DMF 157,02 157,09 0,04
AZ Dalekovod ZDMF*** 144,89 144,85 -0,02
AZ Hr.kontrola zračne plov. 140,80 140,78 -0,01
AZ VIP ZDMF 148,92 149,04 0,08
Croatia osiguranje ZDMF 115,16 114,89 -0,23
ZDMF Ericsson N. Tesla 141,86 141,90 0,02
ZDMF HEP grupe 108,89 108,89 0
ZDMF Hr. liječničkog sind. 150,60 150,67 0,04
ZDMF Novinar 133,20 133,20 0
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 116,32 115,95 -0,31
ZDMF T-HT 105,77 106,05 0,26
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi;
***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondoviVrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u srijedu je zabilježila pad. Naime, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan pala 0,06 bodova ili 0,04 posto - na 149,33 boda.
To je ponajviše zasluga pada vrijednosti fonda PBZ Croatia osiguranja i AZ fonda. Naime, vrijednost je prvome pala 0,19 a drugome 0,06 posto. S druge je pak strane, po 0,03 posto, porasla vrijednost Erste Plavog fonda te Raiffeisen fonda.
Kod dobrovoljnih mirovinskih fondova pak većina ih je dobila na vrijednosti. Tako je vrijednost AZ Benefit DMF-a porasla 0,28, Erste Plavi Expert DMF-a 0,14, Erste Plavi Protect DMF-a 0,11 a Raiffeisen DMF-a 0,04 posto. S druge je pak strane vrijednost AZ profit DMF-a pala 0,1 posto, dok su podatci za Croatia osiguranje DMF-a bili nedostupni.
Kod zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova situacija je bila podijeljena. Tako je vrijednost fonda T-HT-a porasla 0,26, AZ VIP fonda 0,08, fonda Hrvatskog liječničkog sindikata 0,04 a fonda Ericsson Nikole Tesle 0,02 posto, dok je vrijednost fonda Novinara ostala nepromijenjena. S druge je pak strane vrijednost fonda Sindikata pomoraca Hrvatske pala 0,31, fonda Croatia osiguranja 0,23, AZ Dalekovod fonda 0,02 a AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe 0,01 posto, dok podatci za fond HEP grupe nisu bili dostupni.
Cijene otvorenih investicijskih fondova
Fond Datum Valuta Cijena udjela Promjena %
Dionički - Stock fondovi
KD Victoria 11.07 € 8,99 -0,08
ST Global Equity 11.07 € 15,63 -0,43
Select Europe 11.07 € 19,43 -0,25
HI-growth 11.07 € 15,40 0,22
Raiffeisen Active 11.07 € 145,71 -0,22
ZB euroaktiv 11.07 € 151,32 -0,76
FIMA Equity 11.07 kn 312,90 -0,02
Ilirika - JIE 11.07 € 296,40 -0,06
Raiffeisen Central Europe 11.07 € 213,04 -0,30
PBZ Equity Europe 11.07 kn 204,72 -0,13
HPB Dionički fond 11.07 kn 201,38 -0,16
Erste Adriatic Equity 11.07 € 184,03 -0,11
Aures Equity 11.07 kn 259,81 -0,49
ZB aktiv 11.07 kn 194,03 0,97
Prospectus G. Equity 11.07 € 114,60 -0,63
Prospectus JIE 11.07 kn 145,84 -0,14
AC Rusija 11.07 € 103,18 0,20
FIMA Maximum 11.07 kn 118,38 -0,17
Alfa Emerging 11.07 € 49,93 0,21
Capital Two 11.07 kn 105,56 0,68
Ilirika ATG 11.07 € 100,33 -0,27
Mješoviti - Balanced fondovi
Erste Balanced 11.07 € 175,00 -0,10
ZB global 11.07 € 184,73 0,18
PBZ Global fond 11.07 kn 180,64 0,01
HI-balanced 11.07 € 13,17 0,19
ICF Balanced 11.07 kn 344,59 -0,02
Raiffeisen Balanced 11.07 € 261,37 -0,11
ZB trend 11.07 € 144,61 -0,52
ST Balanced 11.07 € 51,64 -0,34
ST Agresive 11.07 kn 107,45 -0,48
HPB Global fond 11.07 kn 190,84 -0,12
OTP uravnoteženi 11.07 kn 174,04 -0,10
KD Balanced 11.07 € 2,16 0,08
Ilirika JIE Balanced 11.07 € 191,79 -0,02
Aureus Balanced 11.07 kn 150,34 -0,34
HPB Dynamic 11.07 kn 149,40 -0,05
Invest Balanced 11.07 kn 111,84 -0,37
CEBA Balanced 11.07 kn 10,98 0,16
Obveznički - Bond fondovi
ZB bond 11.07 € 129,69 0,06
Select Eurobond 11.07 € 12,48 -0,14
ICF Fixed Income 11.07 € 124,87 0,09
HI-conservative 11.07 € 10,64 0,08
Raiffeisen Bonds 11.07 € 141,32 0,18
ST Euro Bond 11.07 € 18,95 0,13
KD Adria Bond 11.07 € 1,65 0,01
PBZ Bond fond 11.07 € 112,53 0,06
Erste Bond 11.07 € 117,36 -0,03
Capital One 11.07 kn 132,58 0,05
HPB Obvezički fond 11.07 € 106,43 0,19
OTP euroobveznički 11.07 € 110,80 0,17
FIMA Bond 11.07 € 14,39 0,33
Novčani - Cash fondovi
PBZ Novčani fond 11.07 kn 110,54 0,01
ZB plus 11.07 kn 135,34 0,01
ZB europlus 11.07 € 124,22 0,02
PBZ Euro Novčani 11.07 € 107,40 0,02
PBZ Kunski Novčani 11.07 kn 110,30 0,01
Raiffeisen Cash 11.07 kn 119,73 0,00
Select Novčani 11.07 kn 116,52 0,01
Erste Money 11.07 kn 117,10 0,02
HI-cash 11.07 kn 118,06 0,01
ST Cash 11.07 kn 113,90 0,1
ICF Money Market 11.07 kn 117,21 0,01
PBZ Dollar fond 11.07
107,89 0,00
HPB Novčani fond 11.07 kn 107,97 0,03
OTP novčani fond 11.07 kn 105,58 0,01
Interlnvest Cash 11.07 Kn 103,36 -0,01
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama.
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 13.577,87 13.501,70 Tokyo/Nikkei 17.984,14 18.049,51 London/FTSE-100 6.642,70 6.615,10 Frankfurt/DAX 30 7.938,01 7.898,54
Američkim dionicama u srijedu je podršku pružio pojačani optimizam ulagača vezan uz zarade kompanija na početku nove sezone objave poslovnih izvješća, što je rezultiralo oporavkom burzovnih indeksa nakon značajnijih gubitaka zabilježenih dan ranije.
Njujorški Dow Jones indeks ojačao je 0,56 posto, dosegnuvši 13.578 bodova. Tehnološki Nasdag bio je na približno istom dobitku, ojačavši za gotovo 0,5 posto na 2.652 boda na zatvaranju.
U utorak su najznačajniji američki burzovni indeksi pretrpjeli gubitke na vrijednosti veće od jedan posto uslijed zabrinutosti da bi se produbljene teškoće na američkom tržištu hipotekarnih zajmova mogle proširiti na šire gospodarstvo.
U srijedu su pak među najvećim dobitnicima bile energetske kompanije nakon što je Lehman Brothers podigao ciljanu cijenu dionica Exxon Mobilu, potaknuvši njihovo jačanje za 0,9 posto. Od značajnijih dobitnika toga sektora isticao se i Chevron, čije su dionice ojačale dva posto, dosegnuvši najviše ikad zabilježene razine nakon što je izvijestio o rastu proizvodnje.
Na dobitku su također bile dionice velikih proizvođača, koje su bile ujedno najzaslužnije za jačanje Dow Jones indeksa. Pri tome su Caterpillar i Honeywell International zabilježili rast cijena dionica od 1,2 posto odnosno 1,6 posto.
Od pojedinačnih dobitnika isticao se lanac restorana brze prehrane Yum Brands čije su dionice poskočile gotovo pet posto nakon što im je investicijska banka UBS podigla rejting.
"Dobili smo vrlo malo ranih najava o rezultatima poslovanja a to obično bude dobro za zarade", kazao je Tim Ghriskey iz Solaris Asset Mangementa u Bedford Hillsu.
Europski burzovni indeksi završili su pak drugi dan zaredom u minusu, pogođeni gubitcima u bankarskom sektoru nakon jačanja zabrinutosti vezanih uz problemima zahvaćeno američko tržište hipotekarnih zajmova. Londonski indeks oslabio je 0,24 posto, na 6.615 bodova. Frankfurtski DAX bio je na još i većem gubitku, od 0,83 posto, završivši na 7.899 bodova.
Europski burzovni indeksi u četvrtak su porasli pod utjecajem dobitaka u sektoru rudarstva, čime je prekinut dvodnevni silazni trend, potaknut bojaznima od prelijevanja problema s američkog tržišta hipotekarnih zajmova na šire gospodarstvo.
Londonski Ftse indeks porastao je za 0,42 posto, na 6.642 boda. Frankfurtski DAX indeks bio je na dobitku 0,5 posto, dosegnuvši 7.938 bodova.
"S jedne strane imamo strahove od rasta kamatnih stopa i problema na američkom tržištu hipotekarnih zajmova dok se s druge strane nadamo vrlo lijepoj sezoni objave poslovnih izvješća", ukratko je raspoloženje europskih ulagača u dionice ocijenio Philippe Gijsels, analitičar u Fortis Banku u Bruxellesu.
Rio Tinto je objavom ponude za kupnju kanadskog proizvođača aluminija za 38,1 milijardu dolara potaknuo rast cijena dionica u sektoru rudarskih kompanija. Pri tome su dionice Anglo American-a ojačale 1,4 posto a one Antofagaste za 2,2 posto dok su Rio Tintove oslabile 1,7 posto.
Od pojedinačnih dobitnika izdvaja se francuski proizvođač brzih vlakova Alstom čije su dionice ojačale 7,7 posto nakon što je izvijestio o 27-postotnom rastu prihoda u prvom tromjesečju.
Lanac trgovina za opremanje kuća Kingfisher zabilježio je rast cijena dionica od 0,8 posto nakon što je Morgan Stanley podigao investicijskih rejting njegovim dionicama.
Indeks Tokijske burze Nikkei oslabio je 0,36 posto, na 17.984 boda.
b)Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta u 12:00
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI Euro/USD 1,3787 1,3794 1,3744 USD/JPY 122,04 122,41 121,84 GBP/USD 2,0343 2,0364 2,0310 USD/CHF 1,2020 1,2058 1,2016
Tečaj dolara ponovno je u četvrtak na svjetskim tržištima valuta kliznuo na rekordno nisku razinu prema euru, i dalje pritisnut tvrdokornim bojaznima da bi se problemi na američkom tržištu rizičnijih zajmova mogli preliti na šire gospodarstvo.
Euro je do podneva ojačao 0,3 posto prema dolaru na 1,3780 dolara nakon što je nakratko dosegnuo rekordnu vrijednost prema američkoj valuti od 1,3792 dolara.
Dolar je oslabio i prema jenu, za četvrtinu postotka, pa se njime trgovalo po 122,07 jena. Britanska je funta pak ponovno zabilježila najvišu vrijednost prema zelenoj novčanici od 2,0364 dolara.
Iako su se cijene dionica u međuvremenu stabilizirale a prinosi po obveznicama porasli, što znači da su se na tim tržištima u međuvremenu donekle stišale bojazni od prelijevanja problema na američkim tržištima hipotekarnih zajmova na šire gospodarstvo, ulagači na tržištima valuta i dalje su prodavali dolar.
Dužnosnici središnje američke banke Fed na čelu s predsjednikom filadelfijskog ogranka Charlesom Plosserom i članom Fed-ova vijeća guvernera Kevinom Warshom naglasili su u srijedu da opasnost od širenja poteškoća na tržištu zajmova na šire gospodarstvo nije velika.
Usprkos tome, dolar je sve manje privlačan ulagačima budući da se monetarne vlasti eurozone, Velike Britanije pa i Japana pripremaju zaoštriti monetarnu politiku.
"Sve dok tržište procjenjuje da je veća vjerojatnost da će Fed sniziti nego da će povisiti ključne kamatne stope dok ih ECB i ostali podižu, trend prodaje dolara neće se mijenjati", zaključuje Derek Halpenny iz BTM-UFJ-a.
c) iznos LIBOR-a na dan:
Datum Tip 1 tjedan(%) 1 mjesec(%) 3 mjeseca(%) 6 mjeseci(%) 12.07.07. USLIB 5,32 5,32 5,36 5,38 12.07.07. EULIB 4,09 4,11 4,20 4,35
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 13. srpnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,2856 5,2855 10,7520 4,3261 4,3965 8,1825
Prema tečajnici HNB-a, tečaj kune porastao je danas u odnosu na sve promatrane valute. Tako je tečaj eura u odnosu na kunu oslabio 0,03 posto.
Također je tečaj kune porastao u odnosu na japanski jen 0,83, američki dolar 0,35, švicarski franak 0,19 te britansku funtu posto.
Slično kao i HNB, odnosno za oko 0,03 posto, tečaj eura snizile su i: Slavonska, Centar, Credo, Podravska te Veneto banka.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 13. srpnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,3500 5,4122 10,9832 4,4960 Slavonska banka 7,3511 5,3331 10,8488 4,4361 Volksbank 7,3500 5,3490 10,8703 4,4450 OTP Banka Hrvatska 7,3531 5,3739 10,9070 4,4552 Štedbanka 7,3768 5,4341 10,9792 4,4894 Partner banka 7,3600 5,3900 10,8648 4,4427 Karlovačka banka 7,3699 5,3467 10,8765 4,4475 Erste&Steiermarkische 7,3410 5,4040 10,9520 4,4760 Croatia banka 7,2475 5,3701 10,8434 4,4383 Hrvatska pošt. b. 7,3500 5,3704 10,8976 4,4494 Centar banka 7,4167 5,4176 11,0208 4,5065 Privredna banka 7,3500 5,3670 10,9401 4,4699 Splitska banka SG Gr. 7,3400 5,3792 10,9210 4,4712 Credo banka 7,3730 5,3648 10,8810 4,4493 Podravska banka 7,4575 5,3516 10,8542 4,4381 Istarska Kreditna b. 7,3450 5,4100 10,8054 4,5280 Veneto banka 7,4604 5,4124 11,0101 4,5021
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,3074 5,3014 10,7843 4,4097 Zagrebačka banka 7,3400 5,3912 10,8211 4,4296 Slavonska banka 7,3402 5,3251 10,8327 4,4295 Volksbank 7,3450 5,3384 10,8488 4,4362 OTP Banka Hrvatska 7,3400 5,3475 10,8533 4,4332 Štedbanka 7,3475 5,3697 10,8705 4,4450 Partner banka 7,3400 5,3600 10,8323 4,4294 Karlovačka banka 7,3453 5,3288 10,8402 4,4326 Erste&Steiermarkische 7,3300 5,3739 10,8920 4,4509 Croatia banka 7,3366 5,3489 10,8112 4,4251 Hrvatska pošt. b. 7,3400 5,3436 10,8380 4,4449 Centar banka 7,3366 5,3754 10,9671 4,4845 Privredna banka 7,3400 5,3296 10,8640 4,4388 Splitska banka SG Gr. 7,3300 5,3455 10,8525 4,4432 Credo banka 7,3438 5,3384 10,8380 4,4317 Podravska banka 7,4568 5,3384 10,8327 4,4372 Istarska Kreditna b. 7,3400 5,3750 10,8054 4,4730 Veneto banka 7,3453 5,3288 10,8402 4,4326
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,2637 5,2696 10,7198 4,3834 Zagrebačka banka 7,2400 5,2597 10,6737 4,3693 Slavonska banka 7,2309 5,2459 10,6714 4,3636 Volksbank 7,2550 5,2538 10,6768 4,3394 OTP Banka Hrvatska 7,2411 5,2314 10,6601 4,3585 Štedbanka 7,2336 5,2515 10,6531 4,3561 Partner banka 7,2400 5,2400 10,6847 4,3690 Karlovačka banka 7,2300 5,2452 10,6701 4,3630 Erste&Steiermarkische 7,2300 5,2151 10,5702 4,3195 Croatia banka 7,2491 5,2432 10,6499 4,3636 Hrvatska pošt. b. 7,2400 5,2221 10,6553 4,3526 Centar banka 7,2346 5,2062 10,5585 4,3174 Privredna banka 7,2400 5,2133 10,6276 4,3640 Splitska banka SG Gr. 7,2300 5,2148 10,5975 4,3389 Credo banka 7,2273 5,2326 10,6660 4,3614 Podravska banka 7,2455 5,2036 10,6230 4,3482 Istarska Kreditna b. 7,2400 5,2250 10,5583 4,3702 Veneto banka 7,2171 5,2358 10,6510 4,3552
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,2250 5,1545 10,4602 4,2819 Slavonska banka 7,2200 5,2379 10,6553 4,3570 Volksbank 7,2500 5,2433 10,6553 4,3306 OTP Banka Hrvatska 7,2295 5,1997 10,5742 4,3278 Štedbanka 7,2046 5,1990 10,5465 4,3125 Partner banka 7,2200 5,2100 10,6313 4,3472 Karlovačka banka 7,2200 5,2379 10,6553 4,3570 Erste&Steiermarkische 7,2200 5,1940 10,5170 4,3020 Croatia banka 7,2382 5,1956 10,5692 4,3284 Hrvatska pošt. b. 7,2200 5,1803 10,6020 4,3091 Centar banka 7,1763 5,1005 10,5370 4,3086 Privredna banka 7,2200 5,1768 10,5532 4,3335 Splitska banka SG Gr. 7,2200 5,1759 10,5182 4,3153 Credo banka 7,1981 5,2062 10,6230 4,3438 Podravska banka 7,2309 5,1586 10,5907 4,3042 Istarska Kreditna b. 7,2250 5,2000 10,5368 4,3403 Veneto banka 7,1836 5,2115 10,6015 4,3350
6. Sa sjednice Vlade
Država će malim brodarima u nacionalnoj plovidbi subvencionirati razliku u maloprodajnoj cijeni dizela i plavog dizela, a za to je u ovogodišnjem proračunu osigurano 15,5 milijuna kuna.
Vlada je na današnjoj redovnoj sjednici podržala program subvencioniranja razlike u cijeni pogonskog goriva brodarima u nacionalnoj plovidbi u ovoj godini.
Pravo na subvenciju, objasnio je ministar turizma, mora, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, imat će brodari mali poduzetnici koji obavljaju djelatnost kružnih putovanja, jednodnevnih ili višednevnih putovanja, te prijevoz tereta (vodonosci i sl.) u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru.
Subvencija se ne odnosi na brodare koji obavljaju javni linijski promet, jer su oni subvencionirani s drugih osnova, te ribarske brodove, jer ribari mogu nabavljati plavi dizel.
Prema iznijetim podacima, na subvenciju razlike između cijene dizela i plavog dizela (razlika je oko tri kune) može računati 336 brodara sa 405 izletničkih i teretnih brodova.
Ukupno je godišnje za subvenciju za svih 405 brodova potrebno oko 15,5 milijuna kuna, a ta su sredstva planirana u ovogodišnjem proračunu na stavci Ministarstva mora.
Iznos koji će jedan brodar dobiti ovisi o djelatnosti, o tomu koliko vozi i slično, a prosječno će za subvenciju dobiti 7.000 do 9.000 eura godišnje, kazao je Kalmeta.
Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila prijedlog zakona o potvrđivanju Okvirnog ugovora o zajmu s Razvojnom bankom Vijeća Europe za projekt financiranja zdravstvenih ustanova.
Taj projekt ukupno je vrijedan oko 800 milijuna kuna i dijelom će se, u iznosu od 320 milijuna kuna, financirati zajmom Razvojne banke, dok će se ostatak osigurati u proračunu.
Ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić ističe da projekt predviđa izgradnju klinike za ženske bolesti i porode u Kliničkoj bolnici Split, poliklinike u Vukovaru, nacionalnog transplantacijskog centra u Kliničkoj bolnici Merkur, zgrade za liječenje raka dojke u Klinici za tumore, itd.
Ljubičić je naveo i da je Vlada u četiri godine u kapitalne investicije u zdravstvu uložila 2,86 milijardi kuna, što je 40 posto više nego li u četiri godine bivše Vlade (1,76 milijardi), kao i da su decentralizirana sredstva za zdravstvo gotovo dvostruko veća - za mandata ove Vlade 1,6 milijardi, a bivše 962 milijuna.
Vlada je danas uredbama utvrdila i visinu boravišnih pristojbi za iduću godinu, a te se pristojbe neće mijenjati u odnosu na ovu godinu.
Tako će i u turističkoj sezoni 2008. turisti tijekom glavne sezone u turističkim mjestima svrstanim u razred "A" plaćati boravišnu pristojbu od sedam kuna po noćenju, paušal za građane koji pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ostaje 300 kuna po krevetu, a godišnji paušal boravišne pristojbe za korisnike stalnog veza u luci nautičkog turizma ostaje 400 kuna.
7. Deficit tekućeg računa u prvom kvartalu veći od 2 milijarde eura
Deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske u prvom tromjesečju ove godine premašio je iznos od dvije milijarde eura.
Po preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke taj deficit iznosi 2.038 milijuna eura, što je za 4,7 posto ili za 91 milijun eura više nego u istom razdoblju prošle godine.
Premda je to niska stopa rasta treba imati u vidu prošlogodišnju osnovicu s obzirom da je u prvom kvartalu prošle godine deficit tekućih transakcija platne bilance, koji je iznosio 1,95 milijardi eura, zabilježio rast za 33,3 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije.
Kretanja na tekućem računu platne bilance u prvom tromjesečju u najvećoj je mjeri određeno kretanjima u robnoj razmjeni s inozemstvom, s obzirom na sezonske utjecaje na sektor usluga, prvenstveno turizma.
Deficit na računu roba, uslijed većeg rasta uvoza od izvoza, u prvom je ovogodišnjem tromjesečju iznosio 2,16 milijardi eura, što je za 16 posto ili za 297 milijuna eura veći deficit nego u prvom kvartalu prošle godine.
Istodobno su ostvareni povoljniji odnosi na računu usluga, gdje je zabilježen suficit od 92,8 milijuna eura, dok je u prvom kvartalu 2006. to bio deficit od 43,2 milijuna eura.
U odnosu na prošlu godinu manji je deficit na računu dohotka - u prvom tromjesečju ove godine iznosio je 215 milijuna eura prema 334 milijuna u prvom prošlogodišnjem kvartalu.
Na računu tekućih transfera bilježi se suficit od 241 milijun eura, što je pak 49 milijuna eura manji višak nego u prvom kvartalu prošle godine.
8. Svjetska banka: javna potrošnja u Hrvatskoj previsoka
Razina javne potrošnje u Hrvatskoj već je i sada na visokoj razini te je dugoročno neodrživa, pa treba voditi računa da se i u izbornoj godini, koja nužno predstavlja pritisak na još veću potrošnju, održi fiskalna disciplina, rekao je na današnjem prvom predstavljanju hrvatskim novinarima novi direktor Svjetske banke za Hrvatsku Andras Horvai.
Rekavši kako ih u rebalansu ovogodišnjeg proračuna 'brine nekoliko stvari', Horvai je istaknuo kako ih više od toga brinu promjene u mirovinskom sustavu, koja mogu postati veliko opterećenje za državni proračun u narednim godinama.
U Svjetskoj banci naglašavaju kako su svjesni da predizborno vrijeme nije doba za velike promjene, ali idućoj Vladi poručuju da je mirovinska reforma u Hrvatskoj već provedena te da se treba posvetiti samo njenim prilagodbama.
Glavna ekonomistica Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj Sanja Mađarević Šujster pritom je kao primjer tih prilagodbi navela povećanje doprinosa koji se uplaćuju u drugom stupu mirovinskog osiguranja, kao i svojevrsno 'nagrađivanje' kasnijeg, odnosno 'kažnjavanje' ranijeg umirovljenja.
Pritom iz Svjetske banke podsjećaju da oko 1,4 milijuna zaposlenih građana Hrvatske financira oko milijun umirovljenika te da 14 milijardi kuna 'priskrbljenih' za umirovljenike predstavlja 10 tisuća kuna troška po zaposlenom građaninu.
Hrvatska, kao i ostale zemlje regije, trenutno osjećaju koristi od pozitivnim vanjskih kretanja, no u slučaju pogoršanja tih uvjeta problem neuravnoteženog proračuna bit će izraženiji.
No, za uravnoteženje proračuna, upozorava Mađarević Šujster, ne treba računati na stalan rast prihoda, već je nužno smanjenje potrošnje.
9. Profitabilnost banaka u Hrvatskoj je ispod europskog prosjeka
Hrvatska udruga banaka (HUB) smatra da banke u Hrvatskoj nisu visoko profitabilne jer je njihova profitabilnost ispod europskog, i prosjeka tranzicijskih zemalja, rekao je direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zoran Bohaček na današnjem predstavljanju trećeg broja publikacije 'HUB analize', koja nosi naziv 'Profitabilnost hrvatskih banaka - između mita i stvarnosti'.
Čak ni kad su banke u Hrvatskoj 2004. godine imale najveći povrat kapitala, veći od 16 posto, njegova visina bila je ispod prosjeka za tranzicijske zemlje koje su tada ušle u Europsku uniju, rekao je Bohaček.
Dodao je da je pad profitabilnosti od kraja 2004. naovamo, spustio stopu povrata na kapital na nisku razinu u europskim okvirima, a posebno u okvirima tranzicijskih zemalja, na ispod 13 posto.
Tijekom 2007. godine, kaže Bohaček, povrati u bankarstvu pokazuju tendenciju daljnjeg pada.
Kad bi u Hrvatskoj prosječna stopa povrata na kapital u bankarstvu bila 21 posto, kao u novim članicama Unije 2005. godine, u državni proračun slilo bi se, prema izračunu HUB-a, 567 milijuna kuna poreza na dobit više nego sad.
Glavnim krivcem za pad profitabilnosti banaka, HUB smatra Hrvatsku narodnu banku, koja, kaže Bohaček, nizom administrativnih mjera imobilizira značajna novčana sredstva.
Te mjere su, kaže, usmjerene na stranu ponude, to jest na banke, pa one ne mogu imati učinka dok se potražnja ne smanji. HUB stoga predlaže da se HNB-u odredi obveza procjene ekonomskog učinka novih propisa, kaže Bohaček.
HUB upozorava da bi ograničenje kreditne ekspanzije moglo imati negativan utjecaj na željene godišnje stope rasta BDP-a, jer zbog HNB-ovih restrikcija može doći do nedostatka sredstava za financiranje gospodarskog rasta.
Prema Bohačekovim riječima, neke banke su u posljednih desetak dana, zbog HNB-ovih restrikcija već odbile financirati određene kapitalne projekte u proizvodnji i poljoprivredi.
Banke, zaključio je Bohaček, mogu davati i više kredita od limita koje im je nametnula središnja banka, ali tada plaćaju visoka dodatna davanja pa bi mogle taj teret prebaciti na klijente.
Prvi na udaru bi, kaže Bohaček, mogli biti stambeni krediti, koje bi banke mogle 'usporiti', što je opasna situacija i za građevinare koji gradnju novih objekata financiraju kreditima građana.
Komentirajući najavljene izmjene Ovršnog zakona, Bohaček je ponovio negativno mišljenje HUB-a o zabrani namire potraživanja u bankarskoj ovrsi iznad iznosa jedne trećine plaće. Takva odredba, kaže Bohaček, utječe na slobodu ugovaranja, raspolaganja imovinom i tehnički je neprovediva.
Direktor HUB-a nije želio komentirati jučerašnju odluku guvernera HNB-a Željka Rohatinskog o uskraćivanju suglasnosti Bayerische Landesbank, bivšeg većinskog vlasnika Riječke banke, za ponovni ulazak u hrvatski bankovni sustav stjecanjem većinskog udjela u Hypo i Slavonskoj banci. Rekao je da bi takvim komentarom ušao u područje komentiranja poslova neke od članica HUB-a, što nije praksa Udruge.
10. Sporazum o podmirenju međusobnih potraživanja Industrogradnje i države
Grupa Industrogradnja potpisala je u srijedu s državnim institucijama sporazum o podmirenju međusobnih potraživanja kojim su utvrđene međusobne obveze odnosno potraživanja obiju strana, kaže se u informaciji koju je Industrogradnja dostavila Zagrebačkoj burzi.
Financijskim vještačenjem utvrđena su i usuglašena potraživanja Grupe Industrogradnja po više osnova u ukupnom iznosi od 31 milijuna kuna te potraživanja Ministarstva financija, također po više osnova, u ukupnom iznosu od 66,4 milijuna kuna. Obje skupine potraživanja odnose se na stanje na dan 15. svibnja ove godine.
Prema sporazumu, Grupa Industrogradnja podmirit će svoje obveze na ime protestiranog državnog jamstva iz 2000. godine te dio obveza prema Poreznoj upravi, za plaćanje poreza, doprinosa i drugih davanja.
Utvrđeno je da će pojedina društva Grupe Industrogradnja od Porezne uprave zatražiti odgodu ili zastoj ovrhe, nakon što se zasnuje dobrovoljno založno pravo na nekretninama Industrogradnje.
Također, Industrogradnja će povući tužbe koje vodi protiv Republike Hrvatske i odreći se tužbenih zahtjeva.
Prijavljena i priznata ratna šteta na imovini Industrogradnje nije uključena u podmirenje međusobnih potraživanja, već će biti predmet novog sporazuma.
Potpisnici sporazuma su Ministarstvo financija, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka i Državno odvjetništvo te Industrogradnja d.d. i Industrogradnja - Stanogradnja.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16,
Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821