Čak ni kad su banke u Hrvatskoj 2004. godine imale najveći povrat kapitala, veći od 16 posto, njegova visina bila je ispod prosjeka za tranzicijske zemlje koje su tada ušle u Europsku uniju, rekao je Bohaček.
Dodao je da je pad profitabilnosti od kraja 2004. naovamo, spustio stopu povrata na kapital na nisku razinu u europskim okvirima, a posebno u okvirima tranzicijskih zemalja, na ispod 13 posto.
Tijekom 2007. godine, kaže Bohaček, povrati u bankarstvu pokazuju tendenciju daljnjeg pada.
Kad bi u Hrvatskoj prosječna stopa povrata na kapital u bankarstvu bila 21 posto, kao u novim članicama Unije 2005. godine, u državni proračun slilo bi se, prema izračunu HUB-a, 567 milijuna kuna poreza na dobit više nego sad.
Glavnim krivcem za pad profitabilnosti banaka, HUB smatra Hrvatsku narodnu banku, koja, kaže Bohaček, nizom administrativnih mjera imobilizira značajna novčana sredstva.
Te mjere su, kaže, usmjerene na stranu ponude, to jest na banke, pa one ne mogu imati učinka dok se potražnja ne smanji. HUB stoga predlaže da se HNB-u odredi obveza procjene ekonomskog učinka novih propisa, kaže Bohaček.
HUB upozorava da bi ograničenje kreditne ekspanzije moglo imati negativan utjecaj na željene godišnje stope rasta BDP-a, jer zbog HNB-ovih restrikcija može doći do nedostatka sredstava za financiranje gospodarskog rasta.
Prema Bohačekovim riječima, neke banke su u posljednih desetak dana, zbog HNB-ovih restrikcija već odbile financirati određene kapitalne projekte u proizvodnji i poljoprivredi.
Banke, zaključio je Bohaček, mogu davati i više kredita od limita koje im je nametnula središnja banka, ali tada plaćaju visoka dodatna davanja pa bi mogle taj teret prebaciti na klijente.
Prvi na udaru bi, kaže Bohaček, mogli biti stambeni krediti, koje bi banke mogle 'usporiti', što je opasna situacija i za građevinare koji gradnju novih objekata financiraju kreditima građana.
Komentirajući najavljene izmjene Ovršnog zakona, Bohaček je ponovio negativno mišljenje HUB-a o zabrani namire potraživanja u bankarskoj ovrsi iznad iznosa jedne trećine plaće. Takva odredba, kaže Bohaček, utječe na slobodu ugovaranja, raspolaganja imovinom i tehnički je neprovediva.
Direktor HUB-a nije želio komentirati jučerašnju odluku guvernera HNB-a Željka Rohatinskog o uskraćivanju suglasnosti Bayerische Landesbank, bivšeg većinskog vlasnika Riječke banke, za ponovni ulazak u hrvatski bankovni sustav stjecanjem većinskog udjela u Hypo i Slavonskoj banci. Rekao je da bi takvim komentarom ušao u područje komentiranja poslova neke od članica HUB-a, što nije praksa Udruge.